ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 188

Vijesti. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 183—192. i restauraciju kulturnih dobara, osnovan 1956. sa sjedištem u Rimu), 5. Splitska deklaracija (Deklaracija o ulozi lokalnih vlasti u zaštiti historijskih gradova, 1971.), 6. Opći akti ICOMOS-a (Međunarodni savjet za spomenike i spomenike cjeline, osnovan 1965. u Varšavi) i međunarodnih simpozija. Svaka grupa akata popraćena je prethodnim objašnjenjima koja su bogat izvor povijesnih i drugih podataka o objavljenim dokumentima. Na određen način sve su te napomene sastavni dio uvodne studije i obogaćuju je živim tkivom povijesnih činjenica i podataka. Ono što ovu knjigu možda čini manjkavom jest nedostatak bibliografije i pojmovnog indeksa čime bi se obogatila potrebnim pomagalima za daljnji rad korisnika priručnika. Isto tako, moguće je zbirku akata upotpuniti i odgovarajućim rezolucijama Generalnih skupština UNESCO-a koje se odnose na problematiku zaštite kulturnih dobara, a čiji smisao nije sadržan u postojećim preporukama. Knjiga je preporučljiva (naročito arhivistima, jer je problematika koju iznosi skromno obrađena u domaćoj arhivistiokoj literaturi, izuzmemo li radove B. Stullija. Ovo vrijedno izdanje, zaključimo time ovaj prikaz, treba da bude obavezno pomagalo svim poslenicima u kulturi i, što je važnije, smisao njenih poruka treba da bude trajno prisutan u njihovom svakodnevnom radu. (DUBRAVKO PAJALIĆ). NATKO KATIĆIĆ. 1901—1983. SPOMENICA. Zagreb, 1986. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu odužila se svome članu i vrlo istaknutome pravnom znanstveniku te prosvjetnom radniku Natku Katičiću posebnim izdanjem koje je edirao Razred za društvene znanosti (Akademijina serija »Spomenice preminulim akademicima«, sv. 34) i uredio Duje RendićMiočević. Objavljena je oproštajna riječ Vladislava Brajkovića na pogrebu prof, dra N. Katičića u Zagrebu (13. 7. 1983), zatim in memoriam Vladimira Iblera, izrečen na komemoraciji u JAZU prilikom prve obljetnice smrti dra Katičića (5. 11. 1984), te popis njegovih radova koji su priredili Dubravka Hrabar i Hrvoje Sikirić. Natko Katičić rođen je u Bihaću, školovao se u Zagrebu, gdje je (1923) doktorirao pravo. Radio je kao pripravnik u odvjetničkoj kancelariji, zatim na sudu i tužilaštvu, bio je (od 1927) i advokat. Vrlo rano započeo se baviti i znanstvenim radom, tako da je 1937. izabran za dopisnoga, a 1977. god. za redovnog člana JAZU. Objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, a osobito značajnu aktivnost razvio je u okviru Jadranskog instituta JAZU. Pravnog fakulteta u Zagrebu (od 1956. profesor je na Katedri međunarodnoga privatnog prava, a glavna je Katičićeva zasluga — piše V. Ibler — pored ostaloga, i postojanje i djelovanje fakultetskoga Instituta za međunarodno pravo i međunarodne odnose), The Hague

—Zagreb Colloqiuma, radne grupe JAZU: »Pravo i društvoi — temeljna istražvanja«, te radne grupe Pravnog fakulteta i JAZU za izradu rječnika hrvatskog pravnog i upravnog nazivlja. Bio je član niza organizacija, sudionik mnogih domaćih i stranih znanstvenih i drugih skupova. Njegov znanstveni i stručni interes bio je širok, a značajnu podlogu u toj djelatnosti davala mu je i odvjetnička praksa. Sadržaj njegova opusa obuhvaća tematiku u rasponu od filozofije i opće teorije prava, preko međunarodnog privatnog te međunarodnoga javnog prava, pomorskog prava i međunarodnog prava mora, do nuklearnoga i kibemetičkog prava. Među Katičićevim radovima (u bibliografiji u ovoj spomenici raspoređeni su u četiri grupe: knjige i posebno objavljeni radovi, radovi u zbirkama, članci i rasprave u časopisima, umnoženi radovi i izvještaji objavljeni u okviru zajedničkih pothvata, prikazi rješidaba s komentarom, te recenzije, književni prikazi, nekrolozi, bilješke, itd.) ističu se knjige »More i vlast obalne države. Historijski razvoj« (1953), »Ogledi o međunarodnom privatnom pravu« (1971) i »Međunarodno privatno pravo« (više izdanja, umnoženo i štampano). (PETAR STRČIĆ). 188