ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 91

Nataša Bajić-Žarko, Preuzimanje, sređivanje i stručna obrada arhivske građe organa uprave s područja Makarske. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 89—92. : obnovi plovnih puteva, stočnog fonda, polja, o raspodjeli hrane i o konfiskaciji imovine narodnih neprijatelja. Za taj su fond sastavljene inventarske kartice. Fond Općinski NOO Makarska 1943—1945. ima samo 5 kutija. Građa je sređena po odjelima: Tajništva, Gospodarstva, Prosvjete. I za taj su fond sastavljene inventarske kartice. Od građe koja pripada tzv. NDH izdvojena su dva fragmentarna fonda: Rizničko upraviteljstvo Makarska, 2 kutije i 10 knjiga, te Velika župa Cetina, 1 kutija. Spisi Velike župe Cetina pripojeni su fondu Velika župa Cetina. Gotovo svi spisi toga fonda odnose se na dokumentaciju Ureda za kolonizaciju. Razgraničenje i sređivanje fondova iz perioda naše socijalističke izgradnje ipak je jedno od naj kompleksni jih pitanja. Zbog veoma dinamičnog društveno-ekonomskog i političkog razvitka našeg društva nakon rata, čestih promjena i reorganizacija veoma je teško odrediti kada se radi o kontinuiranom postojanju pojedinih nadležnosti. Osim toga, u našoj arhivističkoj praksi nisu još dokraja definirani kriteriji oko razgraničenja građe tih fondova. Prilikom formiranja fondova ovog perioda moglo bi se kombinirati nekoliko kriterija. Ipak, kriterij statusa pravne osobe i registraturnog poslovanja dolazi u obzir uvijek gdje je to moguće.

2 Da bi se pravilno moglo raditi na sređivanju tih fondova, potrebno je dobro proučiti dokumentaciju o osnivanju te odgovarajući službeni tisak. U okviru spomenutih »Upravnih vlasti Makarske« odvojeni su iz fonda ovog razdoblja Kotarski NO Makarska, 180 kutija, Narodni odbor općine, 4 kutije, i Skupština općine Makarska, 1 kutija. Najveći od njih je fond Kotarski NO Makarska 1945—1962. godine. Unutar toga fonda građa je raspoređena po odjelima: Tajništvo, Financije, Privreda, Poljoprivreda i šumarstvo, Trgovina i opskrba, Ribarstvo, Narodno gospodarstvo, Saobraćaj, Komunalni odjel, Građevinski odjel, Turizam i ugostiteljstvo, Prosvjeta i kultura. Rad na sređivanju ovog fonda je još u toku. Uvidom u građu ovog perioda možemo zaključiti da je upravo ta građa najviše uništavana, što pokazuje nemarni pristup i nebrigu imalaca te nisku svijest o značenju ove arhivske građe — kako za praktične svrhe, tako i za proučavanje izgradnje našega suvremenog socijalističkog društva. 2 D. Gavrilović: Formiranje arhivskog fonda, Arhivist, XXXII, 1—2, Beograd 1982, str. 36.