ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 37

Marijan Rastić, Preuzimanje građe u arhivsku ustanovu. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 37—56. Pregledni članak UDK 930.25:651.57 :658.77. PREUZIMANJE GRAĐE U ARHIVSKU USTANOVU Marijan Rastić, Historijski arhiv, Zagreb, Opatička 29. U arhivskoj teoriji i praksi preuzimanje građe u arhivsku ustanovu obično se svodi na sam čin preuzimanja građe i izradu primopredajnog zapisnika. Suvremeni razvoj arhivistike zahtijeva da se tome pitanju pristupi kompleksno, razmatrajući ga kao logičan i metodološki kraj šireg postupka zaštite arhivske i registraturne građe izvan arhivskih ustanova. Preuzimanje građe u arhivsku ustanovu ovisi o mnogim elementima koji čine arhivsku politiku u odnosu na građu koja se nalazi izvan arhivskih ustanova i postupaka kroz koje se ona realizira. Drugim riječima, postupak preuzimanja građe treba razmatrati kao završni čin cjelokupnog procesa nastanka registraturne građe u sklopu suvremenog gledanja na odnos imalac — arhivska ustanova. Od mnogih elemenata i postupaka o kojima ovisi postupak preuzimanja građe u arhivsku ustanovu izdvajam, sa značenjem pretpostavke samog preuzimanja: a) utvrđivanje prioriteta nadzora nad arhivskom i registraturnom građom koja se nalazi izvan arhivskih ustanova; b) čuvanje arhivske i registraturne građe kod imalaca; c) preuzimanje građe. O drugim elementima i postupcima, kao što je to npr. odabiranje i izlučivanje registraturne građe, izrada popisa građe kao obaveza imalaca itd., ovdje neće biti govora. Osnovna su polazišta ovog priloga preporuke Predsjedništva Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske (dalje: SDARH) da se izradi praktičan i razumljiv tekst koji će poslužiti arhivskim radnicima što rade na ovim poslovima, a ujedno i Arhivskoj komisiji pri RSIZ-u u oblasti kulture i Arhivskom savjetu Hrvatske u izradi planskih dokumenata godišnjeg i dugoročnih planova razvoja arhivske službe u SRH, ali i kao instrument kontrole (uz ostale) kojim se utvrđuje u kojoj se mjeri dogovoreni planovi i ostvaruju. Na osnovi tih smjernica i rezultata rada Sekcije za Vanjsku službu SDARH, koja je u nekoliko navrata razmatrala opća pitanja iz svog domena, smatram da je utvrđivanje prioriteta nadzora nad građom koja se nalazi izvan arhivskih ustanova jedna od polaznih osnova arhivske politike uopće. Ona se sastoji od dva osnovna elementa: 37