ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 20
Slavko Ražov, Neka pitanja čuvanja, zaštite, preuzimanja i obrade arhivske građe na području sjeverne Dalmacije. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 19—22. šio status smještaja dokumentacije koja se nalazila u Arhivu, pa se moglo krenuti na teren. Pregled stanja, čuvanja i zaštite arhivske građe koja se nalazila na terenu nadležnosti Historijskog arhiva Zadar prvi je učinio upravitelj Arhiva u Zadru dr. Stjepan Antoljak godine 1947. 7 Svrha njegova pregleda je bila utvrditi gdje se nalazi i kako se čuva dokumentacija organa uprave i pravosudnih organa nastala radom dalmatinskih općina od 15. do 19. stoljeća. U tom smislu on je godine 1947. posjetio općine: Šibenik, Trogir, Hvar, Omiš, Obrovac, Makarsku i Sinj. Nakon izvršenih pregleda došao je do opće konstatacije: 1. Da je mnogo dokumentacije nestalo u ratnom metežu, što krađom, što nebrigom pojedinaca i organa vlasti. 2. Da je mnogo dokumentacije uništeno iz opće nepažnje tadašnjih činovnika. 3. Da se ostatak dokumentacije uglavnom nalazi kod privatnih osoba koje dokumentaciji ne pridaju nikakve pažnje, već je drže u podrumskim i tavanskim prostorijama gdje je izložena propadanju i uništenju. Nakon izvršene evidencije Arhiv je godine 1948 .pokrenio akciju preuzimanja dokumentacije s područja Sjeverne i Srednje Dalmacije, koja je bila u njegovoj nadležnosti. Preuzimala se najugroženija dokumentacija; na temelju Zakona, nekad na bazi dogovora između Arhiva i imaoca, a ponekad na temelju telefonskog dogovora. 8 Popis građe za preuzimanje nije pronađen, niti je postojala bilo kakva evidencija o građi koju je Arhiv preuzimao. Bitno je bilo da se građa makar donekle zaštiti, ta akcija je trajala četiri godine, u tom razdoblju Historijski arhiv u Zadru je primio u svoja spremišta oko 700 dužnih metara dokumentacije, a koja je sačinjavala cijelinu fondova koji su se već nalazili u Arhivu. S tom akcijom preuzimanja Arhiv prestaje sakupljati s terena novu arhivsku građu sve do godine 1957. Spremišta su bila prepuna i trebalo je razmišljati o novoj arhivskoj zgradi. Godine 1959. napravljen je prvi zahvat na evidentiranju dokumentacije radnih organizacija, kako upravnih i pravosudnih tako privrednih i drugih ustanova na terenu. 9 Naime, Arhiv je poslao te godine anketni list svim radnim organizacijama koje su djelovale na području Kotara Zadar i Šibenik, a za koje se smatralo da imaju ili stvaraju arhivsku građu. Od imaoca se tražilo da dadu podatke koju građu imaju da li je sređena ili dijelomično sređena ili nesređena, da li postoji kakva evidencija o građi koju posjeduju, da li su je voljni predati nadležnom arhivu i da li su vršili škartiranje dokumentacije. 7 Te godine S. Antoljak je posjetio općine: Sinj, Obrovac, Makarsku, Hvar, Brač, Knin i Korčulu. 8 Knjiga primljene arhivske građe HAZd . 9 Zadarska revija br. 1/1983. str. 51—57.
