ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)
Strana - 213
VIJESTI ZAKLJUČCI SA SAVJETOVANJA O ZAŠTITI ARHIVSKE I REGISTRATURNE GRAĐE IZVAN ARHIVA U SRH Krajem mjeseca lipnja 1983. godine, u Zagrebu je održano Savjetovanje 0 zaštiti arhivske i registraturne građe izvan arhiva. U prvom dijelu Savjetovanja iznesena su iskustva o zaštiti građe izvan arhiva u Sloveniji, Srbiji 1 Francuskoj, a potom su razmatrani problemi vanjske službe u Hrvatskoj: evidencije o arhivskoj i registraturnoj građi izvan arhiva i subjekti nadzora, kriteriji kategorizacije arhivske i registraturne građe, izvan arhiva, Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima, i na kraju organizacija službe zaštite arhivske i registraturne građe u arhivima SR Hrvatske, uključivši standarde i norme rada. U namjeri da se iznesena materija sistematizira i izloži na prvom slijedećem savjetovanju Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske, kao prijedlog i mogući put za objedinjavanje i sinhronizaciju rada vanjskih službi u arhivima Hrvatske imenovana je komisija za zaključke. Komisija je na svom sastanku 13. listopada 1983. proradila prvu temu sa Savjetovanja, koja se odnosila na vođenje evidencija o arhivskoj i registraturnoj građi izvan arhiva, pa su i zaključci koji će ovdje biti iznijeti vezani za tu problematiku. Utvrđeno je da su evidencije o arhivskoj i registraturnoj građi izvan arhiva sredstvo zaštite te građe koja se nalazi kod imalaca. Podaci za evidencije pribavljaju se redovnim i izvanrednim pregledima registra tura, uvidom u podatke zavoda za statistiku i SDK, u registre okružnih privrednih sudova, u registre društvenih organizacija koje vode organi društveno-političkih zajednica nadležni za poslove opće uprave, u registre udruženja građana koje vode organi unutrašnjih poslova, u registre općih udruženja pri privrednim komorama, te iz drugih izvora. Upisivanje podataka u evidencije vrši se po načelima ažurnosti i urednosti, a obavlja se na temelju isprava koje posjeduje imalac građe, utvrđenja u zapisnicima o pregledu arhivske i registraturne građe izvan arhiva, objava u službenim glasilima, normativnih akata i samoupravnih sporazuma, publikacija i si. Zaključeno je da je evidencije o arhivskoj i registraturnoj građi izvan arhiva nužno voditi po stvaraocima i po imaocima građe, a u okviru zakonske nadležnosti svakoga pojedinog arhiva. Stvaraocem arhivske i registraturne građe smatra se svaka organizacija, zajednica, udruženje, porodica ili pojedinac, odnosno puni i skraćeni naziv ili tvrtka državnih, upravnih i drugih organa, organizacija i stručnih službi društveno-političkih zajednica, samoupravnih organizacija i zajednica, naziv tvrtke organizacija udruženog rada i naziv građansko-pravnih oso213
