ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 204

PRIKAZI — RECENZIJE Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 199—212. Pojedini upravni sustavi izneseni su u radovima: A. Leskovec, Ugarski upravni sustav od sredine 18. stoljeća do 1918; M. Smole, Zemaljski upravni organi u Kranjskoj u 18. st; Lj. Bezlaj-Krevel, Upravno uređenje Primorja s posebnim osvrtom na općine u godinama 1814—1940; V. Kolosa, Banska uprava Dravske banovine i njezina građa; T. Ferenc, Okupacijska civilna uprava u Sloveniji i njezina građa; Organi narodne vlasti 1941—1944; T. Ribnikar, Arhivska građa Namjesništva i Zemaljska vlada u Ljubljani. Dvobroj trećeg godišta (1980) donosi genealogiju druga Tita po majčinoj liniji (J. Kos i E. Umek, Rod Marije Jeveršek, matere Josipa Broza Tita). Obrađena je također problematika organizacije, nadležnosti i arhivske građe Slovenskog narodnoosvobodilnog sveta (1944—1946) (J. Prinčič). Ostali radovi toga dvobroja odnose se na problematiku arhivske građe u nastajanju. P. Ribnikar iznosi teze za valorizaciju stvaralaca arhivske građe, a M. Zupančić izvješćuje o zaključcima sekcije za valorizaciju stvaralaca arhivske građe na seminaru u Ptuju. U tome broju među člancima ima i nekoliko primjera za vođenje evidencija. V. Žumer piše o evidencijama službe zaštite arhivske građe prije preuzimanja u arhiv; K. Šemperl razrađuje sastav Knjige primljene arhivske građe; M. Drnovšek i E. Umek u članku »Evidencija nakon preuzimanza građe u arhiv« opisuju registar fondova i dosije fonda. Na kraju A. Zaletelj obrađuje povijesni pregled zakonodavstva o zaštiti spomenika i o arhivima. Dvobroj četvrtog godišta (1981) donosi raspravu J. Žontara o propisima koji reguliraju arhivsku djelatnost na temelju novog Zakona o prirodnoj i kulturnoj baštini što je donesen u SR Sloveniji 1981. godine. Donošenjem toga Zakona prestao je važiti Zakon o arhivskoj građi i arhivima. Na temelju novoga Zakona doneseni su i propisi kojima se uređuje i arhivska djelatnost. To su Pravilnik o odabiranju i predaji arhivske građe arhivu, Pravilnik o sastavu i vođenju evidencija arhivske građe i Pravilnik o uvjetima za korištenje arhivske građe. J. Žontar u uvodnom dijelu rasprave kratko prikazuje historijat razvitka arhivskog zakonodavstva do donošenja novog Zakona o prirodnoj i kulturnoj baštini, a potom razmatra načela toga Zakona, te načela pravilnika donesenih za arhivsku službu. Detaljno analizira i sam Zakon i spomenute pravilnike. Na kraju toga dvobroja (str. 202—222) doneseni su i cjeloviti tekst Zakona i gore navedenih pravilnika kojima se uređuju neka temeljna pitanja arhivske službe u Sloveniji. Ostali dio rasprava sadrži radove 10. savjetovanja arhivskih radnika SR Slovenije na temu o izvorima za gospodarsku povijest Slovenije. I ovdje se jednim dijelom više autora osvrće na same stvaraoce arhivske građe značajne za gospodarsku povijest (V. Kolosa, Arhivska građa najviših upravnih organa u Sloveniji za područje industrije, obrta i trgovine 1918—1941; P. Ribnikar, Rudarsko glavarstvo 1858—1945 i značenje njegove arhivske građe za povijest; V. Sunčič, Zemaljska komisija za agrarne operacije u Kranjskoj). Ipak, slično kao i u drugom godištu, u kojem je sadržana građa o upravi, i ovdje se značajan naglasak stavlja na problem fontologije. Zbog toga se ističu sadržajna fizionomija i posebni aspekti značenja pojedinih vrsta arhivske građe za gospodarsku povijest Slovenije. Tako npr. I. Nemanič piše o filmskoj građi u Arhivu SR Slovenije kao izvoru za povijest kmetstva i šumarstva. Dva rada obrađuju i pravnu problematiku povezanu s privredom u Sloveniji (J. Melik i U. Cova). U dva članka raspravlja se o arhivskoj građi za povijest gospodarstva u vrijeme NOB-a u Sloveniji (M. Adamič i h.% Isailo204