ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 202

PRIKAZI — RECENZIJE Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 199—212. da je on proizvod sasvim određenih snaga, sredine i vremena, da je to hladnokrvan, perfidan i proračunat super-Lucifer, koji na svome putu do vrha vlasti u Njemačkoj ima nekoliko faza razvoja ali uvijek s jednim te istim ciljem — da metodom podzemlja nametne sebe državi i da se zatim obori na vlastiti narod, na svijet, da samo za sebe i odabrane stvori Treći Reich izuzetnih sadržaja. Izbor literature, zatim brojne bilješke i njihov bogat sadržaj, s čestim opširnim komentarima, tvrdnjama, ocjenama, itd., pridonose uvjerljivosti teze koju zastupa E. Čalić. Autor to radi znalački, na stručan način, ali ne reagira hladno već strastveno, kao čovjek koji iz osobnoga iskustva zna što je to nacizam, koji zna da postoje siloviti osporavatelji istine, koji uviđa da opasnost od revanšističke obnove nacističke aveti postoji i danas budući da su živi mnogi stari nacisti koji i sada, javno i nekažnjeno, djeluju u stranome svijetu. Živ način izlaganja, međutim, omogućit će čitatelju da tu knjigu pročita sa velikim zanimanjem. Sadržaj edicije zanimljivo je povijesno štivo, koje je izazvalo veliku pažnju već u inozemstvu, a i u nas je na njega šira javnost ranije upozorena preko izbora objavljenoga u dnevnoj štampi, ali bez većeg komentara. Iz iskustva znam da su za javnost najuvjerljiviji arhivski dokumenti uz popratni stručni komentar. Zloupotreba arhivske građe sve je češća, svjedoci smo fantastične smicalice s tkzv. Hitlerovim dnevnicima, a i u nas se javljaju drznici koji pokušavaju falsificirati sadržaje dokumenata čak i iz vremena NOR-a i socijalističke revolucije, pa čak i one koji govore o sudjelovanju pojedinih naroda u ustanku, ili pak o samom Josipu Brozu drugu Titu. Zbog toga je objavljivanje ovih dokumenata o Hitleru primjer za to kojim putem treba poći i u nas. U nas je literatura o fenomenu fašizma i nacizma i inače oskudna, i onoga stranoga, i onoga koji se razvio u Jugoslaviji u međuraću a došao do stravičnog izražaja tijekom drugoga svjetskog rata. Ipak, u zadnje vrijeme sve se češće javljaju prevedena izdanja, imamo i nekoliko radova naše provenijencije, ali sve to nije dovoljno za to da se široka javnost, a naročito mlađe generacije, pobliže upoznaju s tim pojavama. U tome smislu ova knjiga Eduarda čalića daje niz novih saznanja i korisnih pouka. P. Strčić ARHIVI. Glasilo Arhivskega društva in arhivov Slovenije. God. I—IV (1978—1981). Časopis je počeo izlaziti 1978. god. kao glasilo Arhivskoga društva Slovenije, a odmah slijedeće godine pojavljuje se kao glasilo Arhivskog društva i arhiva Slovenije. Svake godine izlazi dvobroj, osim za godinu 1978, kada je izišao samo jedan broj. U uvodnom članku postavljena je svrha časopisa: »Povezivati arhivske radnike i potaknuti ih da teoretski obrađuju arhivska pitanja, objavljuju svoje rezultate, izmjenjuju iskustva i raspravljaju o rješenjima.« Svjesni da se arhi vis tika kao teorija i praksa razvijala u svojim posebnostima, ne samo na široj jugoslavenskoj razini već i u svakoj republici zasebno, slovenski arhivisti žele jugoslavenskoj arhivistici dati prilog upravo produbljavanjem i razvojem arhivistike na tlu SR Slovenije. Arhivistika je, naime, »u republikama i pokrajinama odraz njihove povijesti, društveno-političkih, gospodarskih i kulturnih prilika pa ju je potrebno razvijati u okvirima u kojima je i nastajala arhivska građa«. Time je istaknuta ne samo opravdanost izlaženja arhivističkog časopisa u SR Sloveniji već je tako zacr202