ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)
Strana - 188
Damir Zaggotta, INDOK služba Arhiva Hrvatske. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 185—194. učilišnoj biblioteci u Zagrebu. U okviru BIS-a predviđeno je osnivanje 14 baza podataka za različita znanstvena područja.' 8 Prema zamisli grupe historičara, u okviru tih 14 baza BIS-a trebala bi biti i baza za povijest; predloženo je da bude smještena u Arhivu Hrvatske.' 9 Sve navedene poslove, te kulturno-prosvjetnu djelatnost praksom učenika i studenata uglavnom obavljaju radnici DIC-a, a njih je više nego nedovoljno. Do ove 1985. godine u DIC-u su radila četiri radnika. Ove godine primljen je u stalni radni odnos jedan knjižničar (SSS) za potrebe biblioteke, te jedan arhivista-dokumentalista (VSS) na poslove stalnoga dežurnog u čitaonici, međutim, dva su radnika prešla u druge odjele. Sada u biblioteci rade dva radnika, od toga jedan VSS i jedan SSS, u čitaonici jedan VSS, te jedan VSS za ostale poslove DlC-a, dakle ukupno je zaposleno četiri radnika. 3. Projekcija razvoja Nagli razvoj tehnike i elektronike, a s time u vezi i ubrzani razvoj ostalih grana znanosti, među kojima i povijesne te pomoćnih povijesnih znanosti, uvjetovali su promjene koje su se desile u obradi, pristupu, a shodno tome i zahtjevima prema materijalima koji se čuvaju u arhivima. Šezdesetih godina zamišljena je nova struktura, aktivnost i djelatnost Arhiva Hrvatske, pa tako i nekadašnjeg te današnjeg DlC-a, koja je, do danas znatno nadmašila zacrtane planove. Stoga se smatra da bi DIC trebao prerasti u INDOK službu, koja bi u sebi sadržavala (tabela 1): 1. čitaonicu, 2. referalnu djelatnost, 3. pripremu za automatsku obradu podataka (AOP), 4. AOP, 5. izdavačku djelatnost, 6. kulturno-prosvjetnu djelatnost, 7. razvojnu službu, 8. matičnu službu. Čitaonica Arhiva Hrvatske morala bi zbog svih ranije navedenih problema imati jednoga stalnog radnika-dežurnog, koji bi informirao čitače i ostale korisnike, te vodio brigu o građi koja im se daje na korištenje. Uz njega bi bilo potrebno da radi i jedan radnik — arhivski tehničar koji bi vodio evidencije čitaonice o čitačima i korištenju građe, te o dopremi i otpremi građe iz čitaonice. Evidencije bi se kasnije obrađivale kompjuterski. Osim toga čitaonicu bi bilo neophodno opremiti i s nekoliko mikročitača, zbog toga što će se na korištenje sve više davati mikrofilmirana arhivska građa, a ne kao do sada originalna. Referalna djelatnost orijentirala bi se na prikupljanje, obradu i prezentiranje evidencija o građi u SRH, zatim o SRH u ostalim krajevima Jugoslavije te izvan zemlje. Prikupljali bi se i podaci o radu u arhi18 »Nacrt informacijskog sistema NSB« Zagreb 1979 (šapirografiran materijal) " Z a g o 11 a D. »Arhivska djelatnost u bibliotečnoinformacijskom sistema« Historijski Zbornik, XXXIII— XXXIV/ 1980—1981, str. 381. 188