ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 178

Tanja Mušnjak, Restauriranje globusa. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 177—183. gle s meridijanskim prstenom. Meridijanski prsten izrađivan je od drveta ili metala. Za izradu mehaničkog dijela korišteni su mesing ili bronca, a ponekad i željezo. Pravili su ga remenari ili mehaničari, a sastojao se od meridijanskog prstena koji je imao dva ležaja za pridržavanje osovine kugle. Osovina kugle izrađivana je od drveta, uglavnom crnogoričnog, jer je crnogorica najotpornija na promjene oblika uslijed variranja temperature i relativne vlažnosti zraka. Krajevi osovine kugle globusa obično su bili nešto deblji kako bi se izbjeglo kalanje drveta nakon zabijanja mesinganih štapića koji vire izvan kugle u smjeru njezine osi, a preko ležajeva na meridijanskom prstenu su s njime i povezani. Mesingani štapić na sjevernom polu kugle nešto je dulji od onoga na južnom polu, i viri izvan meridijanskog prstena kako bi na njega mogao biti montiran pokazivač sati. Mogućnosti dekoriranja mehanike globusa morale su se ograničiti u korist funkcije globusa kao cjeline. Za stalak, mehaniku i kuglu globusa su već od samog početka bili postavljeni visoki zahtjevi: kugla je morala biti lagana kako joj težište ne bi bilo previsoko; morala se lagano vrtjeti na ležištima, bez dodirivanja meridijanskog i horizontalnog prstena koji su joj morali biti postavljeni što bliže kako bi se lakše mogli očitavati potrebni podaci (geografska širina i dužina itd.); mehanika je morala također omogućiti zadržavanje kugle u svakom željenom položaju bez naknadne vrtnje. Bili su to vrlo brojni zahtjevi koji su iziskivali najprecizniji rad svih sudionika u izradi globusa. Izradi globusa prethodio je rad geografa, matematičara i astronoma. Većina globusa rađena je tehnikom bakroreza, jer je to tehnika koja omogućava urezivanje najfinijih i najpreciznijih crta, a također omogućava veliki broj dobrih otisaka na papiru. Prema načinu izrade same kugle, globusi se mogu podijeliti u četiri osnovna tipa: 1. globusi sa drvenim skeletom preko kojega je nategnuta juta i nanesen sloj krede; 2. stepeničasto postavljene drvene letvice formirane u oblik kugle i presvučene slojem krede; 3. kugle od papirmašea koje se uglavnom sastoje iz dva dijela; 4. pune kugle, uglavnom od drveta, koje se susreću kod globusa manjih dimenzija. Najčešća oštećenja koja se susreću kod globusa Najčešća oštećenja drvenih dijelova globusa (stalak, horizontalni i u nekim slučajevima meridijanski prsten, osovina kugle, te skelet kod nekih globusa) su deformacije uslijed promjena vlažnosti i temperatu178