ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 160

Stjepan Sršan, Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719—1945. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 143—175. rakije iz 1883 (šljivovice 950 litara, a komovice čak 4430 hktl.) dakle vino staro 39 godina a rakija 41". Najpoznatije vrste vina sa vukovarskog posjeda iz 1888. godine bile su: rizling, talijanac, traminac, slankamenka, turmint, kadarka, portugizer, klikun, pjenušavac, orlean, rajnsko, rauentaler, bordo i još neka druga. Stanovita se količina vina flaširala i za prodaju a dio za vlastite potrebe. Tako je npr. 1893. g. bilo 3757 flaša vina. Građa vlastelinstva daje bogat materijal za proučavanje vinogradarstva na ovom području. Gore izneseni podaci tek su neki koji treba da upozore na kompletnije i svestranije istraživanje ove zahvalne materije. Od knjiga navodimo: Obračun materijala za vinogradarstvo i podrum, dnevnike potrošnje vina, prodaja, vinogradi Vukovar i Pajzoš, očevidnici vina, površine i drugo (br. 900—961). Za starije razdoblje tj. feudalno treba vidjeti vinsku dese ti n u (br. 20,); u prihodima vlastelinstva, te u ekonomiji Pajzoš (br. 1531—1605). VIII Šumarski ured Šumarski ured je bila posebna ustanova na vlastelinstvu koji je upravljao i vodio sve poslove koji se tiču šuma, lova i ribolova. Ovaj ured je imao svoje posebne glavne i pomoćne knjige te posebno odlagao spise. Budući da se on najvjerojatnije nalazio negdje izvan dvorca, možda u kojoj šumariji, sačuvano nam je malo građe od njega. On je imao svoje šumarije kao pomoćne urede i jedinice. Znademo da je velik dio površine vlastelinstva bio pod čuvenom hrastovom šumom od kojih je ono crpilo velik prihod. Šume su i poslije feudalne reforme većim dijelom ostale u posjedu vlastelinstva. Pred dokidanje feudalizma 1847. g. imalo je vukovarsko vlastelinstvo 10.490 jutara (jutro po 2000 čhv) šume. Iz sačuvanih knjiga i spisa vidimo kako je vlastelinstvo iskorištavalo šume i kakvi su bili i od čega sve prihodi te rashodi. Od 1850. godine uvedeno je racionalno gospodarenje šumom (do tada se ona krčila i palila za potrebe novih oranica ili ugara) te se sjeklo samo po unaprijed utvrđenim planovima uz pomlađivanje. Tako je npr. 1895. g. bilo određeno za sječu 1810 jutara hrastova šuma, 3095 bukove, 1166 jutara mekog drveta, a pošumljeno je 3133 jutara. Osim spomenutog hrasta i bukve postojao je još brijest, grab, klen, lipa, jablan, topola, vrba te razno divlje voće, u prvom redu trešnja. Prihodi su dolazili od prodanog gorivog i građevinskog drveta, međuužitaka, nuzužitaka, od zakupa krčevina, šumskih šteta i ostalo. Na primjer 1922. g. iznosio je prihod od šumarskog ureda 7,080.000 dinara, a izdatak samo 2,097.000 dinara. 16 Ibidem, Račun podrumarstva iz 1924. g. br. 915. 160