ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 118

Kronologija boravka druga Tita u gradovima i mjestima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 92—137. Delegacije naših radnika i građana gotovo su svakodnevna pojava na Brijunima kada je Tito tamo boravio: dolaze radnici, omladina, pioniri, vojne delegacije. A predstavnici Istre i Slovenskog primoraj bili su osobito česti gosti. Neposredno nakon dolaska na otok, 31. 3. 1949, Tito je primio predstavnike novooslobođenih krajeva da bi tako, na najneposredniji način, osjetio raspoloženje naroda u tim krajevima, sagledao njihove probleme i preko toga susreta na neki način još čvršće ih povezao s maticom zemljom od koje su tako dugo nepravedno bili otrgnuti. Bilo je oko 150 predstavnika iz svih krajeva Istre, Slovenskog primorja, Rijeke, Zadra i Lastova. Tito je govorio o planovima za napredak tih krajeva, o planiranju izgradnje tvornica, putova, tunela kroz Učku, o bratstvu i jedinstvu koje treba razvijati među Hrvatima, Slovencima i Talijanima na ovom području: »... Naša je želja i mi ćemo raditi u tom pravcu da i talijansko stanovništvo Istre i Slovenskog primorja uživa sva prava koja imaju i ostali naši narodi, da stvorimo ovdje jednu zajednicu između Hrvata, Slovenaca i Talijana ...« Sjedinjeni krajevi bili su stalni predmet Titove brige. Još mnoge delegacije nakon ove prve dolazile su na Brijune, i svaki je put drug Tito pokazao izuzetno zanimanje za život u ovim krajevima, a također i dobro poznavanje prilika. Dolazile su delegacije Jugoslavenske zone STT, istarskih svećenika za koje je poznato da su velikim dijelom bili na strani NOB-a, predstavnici grada Pule i brojnih istarskih komuna, delegacije pomoraca, lučkih i brodogradilišnih radnika, Talijanske unije za Istru i Rijeku, labinskih rudara, lista »Glas Istre«, pionira, žena, i još mnoge druge. Kada je raspisan zajam za Učku, drug Tito je dao svoj osobni nepovratni prilog, a graditeljima je s Brijuna uputio telegram i onda kada je Učka probijena, 14. 5. 1978. godine. Predsjednik Tito proboravio je na Brijunima znatan dio svoga bogatog života i rada, političkog i državnog djelovanja, pa je prema tome i samo otočje time dobilo na vrijednosti. Brijuni su dobili svjetsko značenje. Preko 250 stranih državnika, delegacija političara, naučnika i umjetnika došlo je na Brijune i ponijelo s njih sliku naše zemlje. Prvu stranu delegaciju Tito je primio na Brijunima 1949. godine. To je bio američki književnik slovenskog podrijetla Luj Adamič i grupa od šest funkcionara američke Valasove progresivne stranke. Luj Adamič bio je jedan od onih Jugoslavena u Americi, pored Nikole Tesle, Zlatka Balokovića i drugih, koji su za vrijeme rata informirali američku i svjetsku javnost o pravom stanju stvari u Jugoslaviji, te organizirali masovno prikupljanje pomoći za NOB u zemlji. Ono što se dogodilo na Brijunima 18. i 19. 7. 1956. ostat će trajna vrijednost i obilježje jedne nove koncepcije, rekli bismo jedne nove epo118