ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 100

Kronologija boravka druga Tita u gradovima i mjestima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 92—137. . Rijeke. Posljednji put Tito je posjetio riječko područje 21. svibnja 1978, kad je u vožnji školskim brodom »Galeb« razgledao gradnju mosta kopno-otok Krk, terminal jugoslavenskog naftovoda, koksaru u Bakru i petrokemijski kompleks »Dina« na Krku. Početkom kolovoza 1953. god. Tito je posjetio otok Lošinj i Sušak, zatim Crikvenicu i druga mjesta. Tito je više puta posjetio i Gorski kotar. Tako je 7. svibnja 1962. bio u Delnicama i Vividragi u Općini Čabar. Delnice je ponovo posjetio i 1972. godine. 8. Istra. Drug Tito je oduvijek pokazivao izuzetno zanimanje za Istru. Dolazio je često, a dovodio je i svoje prijatelje i državnike. Još 20. lipnja 1947. Tito je prvi put došao na Brijune i vjerojatno već tada donio odluku da se na njima nastani. Ponovo je došao na taj otok 31. ožujka 1949, kad je primio oko 150 predstavnika iz svih krajeva Istre, Slovenskog primorja, Rijeke, Zadra i Lastova, želeći tako osjetiti probleme i raspoloženje naroda i čvršće ga povezati s maticom zemljom od koje je bio otrgnut više od 25 godina. Tito je tada govorio o planovima za napredak ovih krajeva, o izgradnji tvornica, putova, tunela kroz Učku, te 0 bratstvu i jedinstvu koje treba razvijati među Hrvatima, Slovencima i Talijanima na ovom području. Nakon te prve, još su mnoge delegacije dolazile na Brijune: delegacija jugoslavenske zone STT, istarskih svećenika, grada Pule i brojnih istarskih mjesta, delegacije pomoraca, lučkih 1 brodograđevnih radnika, Talijanske unije za Istru i Rijeku, labinskih rudara i mnoge druge. Znatan dio svoga života predsjednik Tito proboravio je na Brijunima. Preko 250 stranih državnika, delegacija i diplomata posjetilo je Tita na tim otocima. Na Brijunima je 18. i 19. srpnja 1956. udaren temelj Titove politike nesvrstavanja i aktivne koegzistencije; datum kad su se na Brijunima sastali Tito, Nehru i Naser, uzima se kao datum rođenja ove nove politike. Boraveći više od 30 godina na Brijunima, Tito je više od pedesetak puta odlazio s otoka u posjete pojedinim dijelovima Istre. Tako je nekoliko puta posjetio Pulu, Poreč, Rovinj, Umag, Buje, Rabac, Rašu, Labin, Medulin, Pazin i Vrsar. Govoreći o Titovoj borbi za Istru, istarski pjesnik Zvane Crnja je pisao: »Sudbina mukotrpne Istre javlja kao nezaobilazni elemenat u globalu Titove misli, a iz daljnjeg razvoja događaja poznato je da je borba za oslobođenje Istre, upravo na podlozi i na idejnim pretpostavkama Titove nacionalno-političke strategije, uvrštena među temeljne ciljeve jugoslavenske revolucije. ... Bez Titova osobnog udjela u razrješavanju revolucionarnih, vojnih i državničkih problema, na istarskom frontu imperijalizam ne bi ustuknuo. To je neosporna povijesna činjenica. Međutim, malo je tko zapazio da se u genezi revolucionarne misli Josipa Broza Tita Istra javlja kao poligon na kojem su u kontekstu međunarodnih odnosa iskušane zasade one njegove politike koja je u poslijeratnim decenij ama prerasla u prvorazredni svjetski fenomen ... Zar nije Josip Broz baš u vezi s.Istrom, formulirao i ovo drugo veliko načelo svoje filozofije i svo100