ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)
Strana - 9
Winfried Schulze, Novi izvori za povijest slavonske seljačke bune 1573. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 7-44. Dok je pismena razmjena između spomenutih vladarskih osoba interesantna u prvom redu zbog njihove reakcije na ustanak i njihove politike njegova ugušenja, dotle posebnu pažnju istraživača zaslužuje nekoliko izvještaja jednog nepoznatog štajerskog plemića poslatih salcburškom nadbiskupu, te k tome priloženi prijepisi dokumenata. Na ovaj način su se, naime, sačuvali dokumenti kojih više nema u originalu; između ostalog i jedino do sada poznato pismo programatskog sadržaja koje su seljaci-ustanici — sakupljeni na Okiću — poslali zapovjedniku uskoka u Žumberku Jobstu Josipu barunu von Thurau (usporedi br. 24!). 8 Izvanredni karakter ovog minhenskog fonda na mene je 1973. godine djelovao kao dovoljan povod da na osnovu starijih i novijih objavljenih izvora, nadopunjenih novopronađenim, izložim vlastitu interpretaciju tog ustanka, te da pri tome naročito provjerim vjerodostojnost nekih opisa seljačkog programa. 9 Zbog toga mislim da na ovome mjestu nije nužno vršiti ponovnu valorizaciju izvora. Naveo bih sada samo nekoliko primjedbi na otvorena pitanja i postupak prilikom transkripcije. Nepoznat je ostao — to je već spomenuto — onaj štajerski plemić koji je nadbiskupu Hans Jakobu Salcburškom dostavljao izvještaje i komentare. 93 Tu je također onaj Reimprecht von Gleinitz.' 0 koji je u Grazu boravio očito kao poslanik bavarskog dvora i koji je dva puta izvještavao bavarskog kancelara Dr Simona Ecka; za njega je nakon novih istraživanja ustanovljeno da je Štajerec koji je stupio u bavarsku službu. U ovom izdanju nije objavljena zabilješka jednog bavarskog sekretara (fol. 71a) čija je transkripcija moguća samo u pojedinim odlomcima, a ujedno ne sadrži ništa bitno za sam ustanak, nego ima više karakter »podsjetnika« za obavljanje nekih zadataka. Također nije objavljen ni posljednji dio zbirke, kratki izvještaj sa štajerskog pokrajinskog sabora iz 1573. godine (fol. 73—76); neinteresantan je za sâm ustanak, a zanimljiv je — što se tiče općenitog položaja seljaka — samo utoliko što iz njega vidi da se vladarska propozicija bavi i neophodnim požurivanjem procesa »siromašnih, opterećenih podanika«." 8 Najvažniji dio toga pisma već sam objavio: W. Schulze, Der Windische Bauernaufstand von 1573. Bauernaufstand und feudale Herschaft im späten 16. Jahrhundert (Vindijska seljačka buna 1573. Seljačka buna i feudalna vlast u kasnom 16 vijeku), Südost-Forschungen 33, 1974, str. 1—61, ovdje str. 43. 9 Vidi prethodnu bilješku. 10 Plemić koji je iz Graza izvještavao bavarskog kancelara dr Ecka bio je vrlo vjerojatno štajerski plemić Reinprecht von Gleinitz. On je 70-tih godina stupio kao savjetnik i dvorski upravitelj u bavarsku službu. Usp. M. Lanz inn er, Fürst, Räte und Landstände. Die Entstehung der Zentralbehörden in Bayern 1511—1598, (Knez, vijeća i državni staleži. Nastanak centralne uprave u Bavarskoj 1511—1598), Göttingen 1980, str. 211 i naročito str. 348. " Taj izvještaj je završetak ovdje objavljenih izvora (fol. 73a —76a). 9
