ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 223

Josipa Paver. Trideset godina Saveza društva arhivskih radnika Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. strj 219—230. odbilo zahtjev Društva za dotaciju, međutim je Zemaljski odbor sindikata, kojeg je Društvo bilo član, odobrilo za tekuće poslovanje Društva iznos od 30.000 din." Raspravljajući o mjerama za efikasniju zaštitu arhivske građe, Prva redovna skupština Društva arhivskih radnika, održana 29. listopada 1955, predložila je da se osnuje Odbor za spašavanje arhivalija, koji bi imao tri zadatka: da organizira stalnu službu nadzora nad mjestima gdje se otkupljuje stari papir, prvenstveno u filijalama poduzeća »Otpad«, da organizira popisivanje arhivskog i registraturskoga materijala na terenu, da uspostavi kontakte s registraturama. Radi obavještavanja šire javnosti o djelatnosti, zadacima i uspjesima arhiva zaključeno je da se organiziraju Nedjelje arhiva. Raspravljajući o proširenju arhivske mreže, istaknuta je potreba osnivanja arhiva u Slav. Brodu, Karlovcu, Sisku, Bjelovaru, Gospiću i Šibeniku.

12 Ujednačavanje stručne terminologije nametalo se kao vrlo značajan zadatak, koji se sve jače postavljao arhivskoj službi, ne samo u Republici nego i u cijeloj zemlji. Neprecizna stručna terminologija dovela je do toga, konstatirano je na toj skupštini, da se danas u vlastitoj zemlji gotovo ne razumijemo. Provodeći u život zaključke osnivačke skupštine, Društvo je organiziralo svoje prvo stručno savjetovanje 15-19. lipnja 1956. u Varaždinu i Zagrebu. U referatu pod naslovom »Organizacioni zadaci arhivske službe u NR Hrvatskoj u vezi sa spašavanjem ugrožene arhivske građe na terenu« Krešimir Nemeth je napomenuo da se arhivska građa na terenu i dalje uništava usprkos zakonskim propisima, te da je najugroženija građa privrednih poduzeća, te građa u privatnom posjedu, o kojoj nema nikakve evidencije. U vezi s tim postavlja se kao prva i osnovna zadaća arhivske službe u Hrvatskoj sustavno i organizirano spašavanje građe na terenu, a to zahtijeva rješavanje ovih pitanja: 1. Tko treba da provodi zaštitu i prikupljanje građe na terenu? 2. Treba li ići putem centralizacije i decentralizacije? 3. Hoćemo li razviti na širokoj osnovi mrežu gradskih arhiva kao samostalnih arhivskih ustanova ili ćemo osnivati dirigirane ustanove tipa Osječkog spremišta kao Ispostave Državnog arhiva u Zagrebu, ili bi to imali biti arhivski sabirni centri regionalnog karaktera? 4. Tko će vršiti nadzor nad radom budućih arhivskih ustanova, na koji način i na temelju kojih kriterij a ?'

3 U kontekstu rasprave o ovim pitanjima mnogo se raspravljalo o osmoj verziji nacrta Općeg zakona o arhivima, koji je predviđao centralistički uređenu arhivsku službu, u kojoj bi postojala Savezna državna arhiva i državni arhivi narodnih republika sa svojim arhivskim centrima. " Zapisnik V sjednice Predsjedništva od 21. listopada 1955. 12 Igor Karaman, Godišnja skupština Društva arhivskih radnika NR Hrvatske, Arhivist 1, Beograd 1956, str. 104—106. 13 Materijali Prvog savjetovanja Društva arhivskih radnika NRH, održanog u Varaždinu i Zagrebu 15—19. lipnja 1956. 223