ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 84

Dubravka Cengić, Dokinrlenti o 1942. u Historijskom arhivu Zagreb. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 82—86. nalaze fascikli sa spisima o prodanim i likvidiranim poduzećima Židova, uz koje ide i »židovska kartoteka« za cijeo područje tzv. NDH. Dalje su tu predmeti po gradovima i općinama kako za prijave imetka Židova, isto tako i za prijave imetka Srba. Kompletna građa tog fonda izuzetno je značajna za proučavanje ekonomskih prilika onoga vremena, i to ne samo za područje grada Zagreba nego i za cijelo područje tzv. NDH. 3. U Arhivu se nalazi i građa Uprave policije za grad Zagreb i to knji­ge (urudžbeni zapisnici i kazala) i nešto malo spisa. Iz urudžbenih zapis­nika vidi se da se još uvijek provodi kažnjavanja zbog prekoračenja re­darstvenog sata, obaveza zamračivanja prostorija, tu su i obavijesti o prijelazu pravoslavaca na katoličku vjeru, sumnje za suradnju s komu­nističkim elementima, kao i molbe za brisanje iz popisa Židova. Kako spisa vezanih uz ove urudžbene zapisnike nema, to nam nije poznat de­taljni sadržaj, a također ne znamo niti načine rješavanja. Uprava policije za grad Zagreb, odnosno Redarstvene oblast za grad Zagreb dobivala je od raznih organa dnevne zapovijedi i jedan dio saču­van je i za 1942. godinu. Ti spisi sadržavaju osim podataka o ime­novanju osoba na određene poslove u redarstvu, propisima i obavijesti o proglašenju nevažećim žigove pojedinih općina u kojima su izvršeni napa­di partizana, pa su žigovi tih općina došli u njihov posjed, npr. napad na općinu Gomirje 3. VIII; općinu Travnik — 16/17. VIII; općinu Čazma — 18. VIII; općinu Oštarije — 30/31. VIII i dr. 4. Građa fonda Kotarske oblasti u Zagrebu sadrži zapravo pet ku­tija izdvojenih spisa, a vezanih uz razvoj NOP-a u okolici Zagreba. Na osnovi spisa u tim kutijama saznajemo podatke o odlasku pojedinaca u partizane, o suradnji s partizanima, o potrebi čišćenja teritorija od 200 m širine uz željezničke pruge, o kontroli osumnjičenih za suradnju s partizanima, obavijesti da sabirni i radni logor u Jasenovcu može pri­miti neograničeni broj zatočenika, o osiguranju sjetve i žetve u ugrože­nim krajevima, o napadu partizana na vitalne prometne punktove, na oružane formacije oružnika i vojske, obavijest o osnivanju odsjeka za suzbijanje komunističke djelatnosti kod Ureda ustaške nadzorne službe, o napadima na članove ustaškog pokreta, o napadu komunista na Općin­sko poglavarstvo Brdovec i zapljeni oružja, o pokušajima prikazivanja Srba kao Hrvata pravoslavne vjere, manipulacijama vjere uopće, itd. Za tu građu napisana su i regesta. 5. Padatke za ovu temu u školama nalazimo kod realnih gimnazi­ja, obrtne škole, učiteljskih škola kao i nekih građanskih škola. Ovdje su nam izvori povjerljivi spisi, zapisnici sjednica profesorskog ili nas­tavničkog zbora i glavni imenici ili glavni katalozi učenika. Iz cjelokup­nog materijala vidi se da je u većini spomenutih škola postojalo školsko rukovodstvo SKOJ. Rad se odvijao preko čitalačkih grupa, sportskih natjecanja i si. Ako su na školi bili učenici koji su optuženi za ilegalnu komunističku djelatnost ili pripadnost SKOJ, tada je škola redovito takve učenike isključivala iz svih škola na teritoriju tzv. NDH. O takvim učenicima školu je obavještavala Ustaška nadzorna služba Ured ustaš­84

Next

/
Thumbnails
Contents