ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 227

Josipa Paver. Trideset godina Saveza društva arhivskih radnïka Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 219-^230. Na ovom, a i na slijedećim savjetovanjima u Plitvicama g. 1966. u Umagu g. 1969, Dubrovniku g. 1970, Stubičkim Toplicama g. 1972. i si., isticana je potreba proširenja članstva izvan arhiva, posebno u registraturama i među privatnim imaocima arhivske građe i raspravljano o problemu raspačavanja časopisa »Arhivist« i sličnim pitanjima. U ovom je razdoblju Društvo vrlo aktivno sudjelovalo u prikupljanju materijala i izradbi teza za sedmogodišnji plan razvoja arhivske službe u Hrvatskoj, ali su neke izuzetno važne akcije, kao npr. donošenje Zakona o arhivskoj građi 1965. i 1978. godine, rasprava u vezi s elaboratom o stanju i problemima arhivske službe g. 1966, pa g. 1972. i g. 1981. prošli mimo njega. U to je vrijeme zamrla i aktivnost oko Nedjelje arhiva, koja se sada ponovo pokušava obnoviti putem Saveza arhivskih radnika Jugoslavije. Na savjetovanju u Dubrovniku, a zatim ponovo u Stubičkim Toplicama prvi put je raspravljano o arhivskoj službi i međunarodnim vezama, te unapređivanju arhivske suradnje na međunarodnom planu. Zapravo do g. 1969. Međunarodne suradnje gotovo da nije ni bilo, osim što je g. 1954. održano u Zagrebu zasjedanje Okruglog stola arhiva. Od g. 1969. naše je Društvo član B kategorije Međunarodnog arhivskog savjeta, a naši su članovi sudjelovali na više međunarodnih seminara, sjednica Okruglog stola, na međunarodnim kongresima arhivista u Moskvi g. 1972, u Bonu g. 1984, gdje je naš predstavnik, Marijan Ristić, pročitao koreferat o uređenju komunalnih arhiva. U 1973. i 1974. god. stručna savjetovanja arhivskih radnika, republička, međurepublička i savezna raspravljaju uglavnom o položaju arhiva u uvjetima novog ustavnog sistema, a od savjetovanja i godišnje skupštine u Karlovcu svibnja g. 1977. ponovo se gotovo na svakom savjetovanju raspravlja o problemima vanjske službe, o razgraničenju arhivske građe među arhivima, te o normama i standardima u arhivskoj službi SFRJ. O tim problemima raspravljale su i još raspravljaju odgovarajuće komisije Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, sekcije našeg republičkog udruženja, ali isto tako i pojedine arhivske ustanove. Složena i vrlo kompleksna problematika normi i standarda u arhivskoj djelatnosti čvrsto je povezana s planiranjem i programiranjem u arhivima, s nastojanjima za što racionalnijom organizacijom rada, te s problematikom kategorizacije i valorizacije poslova i radnih zadataka. Prvi pokušaji normiran ja u arhivskoj službi Jugoslavije učinjeni su još početkom 60-tih godina. Bilo je to na saveznom savjetovanju u Velikoj g. 1965, kad se raspravljalo o financiranju arhivske djelatnosti i o raspodjeli prema rezultatima rada, a u vezi s tim po prvi put i o normiranju poslova i radnih zadataka. Na saveznom savjetovanju u Cavtatu g. 1975. između ostalog, zaključeno je da sva arhivska društva osnuju komisije koje će raditi na izradbi i uvođenju standarda i radnih normi. Na VIII kongresu u Prištini, g. 1976. ukazano je na potrebu stvaranja jedinstvenih osnova sistema zaštite arhivske građe i jedinstvenih osnova za normiranje. U skladu sa svim tim zaključcima na republičkom savjetovanju u 227