ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 149
Frano Glavina. Dokazna vrijednost mikrofilma. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 147—159. Mikrofilm u arhivima Naši arhivisti odavna su se sreli s mikrofilmom. Prvi u nas Historijski arhiv u Dubrovniku, u veljači 1931. dobio je svoj foto-laboratorij. 5 Kao svugdje u svijetu, i u nas se arhivska građa snima radi nadopune postojećih arhivskih fondova, te olakšanja u traženju povijesnih izvora, te u vezi s tim radi međuarhivske razmjene. Snima se i sa svrhom da se čestom upotrebom original ne oštećuje ili da se original radi očuvanja prenese na stabilniju podlogu. Nakon iskustava drugoga svjetskog rata, mikrofilm u arhivima svijeta dobiva i svoju drugu, novu funkciju, to je tzv. sigurnosno mikrosnimanje. Svrha je takvog snimanja da se u ratu ili nekoj elementarnoj nepogodi nestali original može zamijeniti mikro-snimkom. Snima se u više primjeraka koji se uskladištuju u dislocirana spremišta čiji krovovi nose oznaku po međunarodnoj konvenciji. Države tu vrstu mikrosnimanja posebno reguliraju, tako SR Njemačka, okružnicom od 1. kolovoza 1980, utvrđuje opća načela o spomenutoj vrsti mikrosnimanja, tehničke uvjete kao i norme za kvalitetno realiziranje te adekvatno konzerviranje sigurnosnih mikrosnimaka. I ako se nakon snimanja originalni predlošci s jednakom pažnjom čuvaju, ne smije se smetnuti s uma prava svrha snimanja — ako nestanu originali, takvi ih mikrosnimci trebaju zamijeniti, a to znači da ti snimci moraju imati potvrdu autentičnosti, odnosno da o njihovu snimanju postoji prateća dokumentacija i da njihova »glava« (špica) nosi sve nužne oznake 4 , da su kvalitetni. 7 Veoma je važno da naši arhivi, sredstva koja je društvena zajednica izdvojila za sigurnosno mikrosnimanje troše za tu namjenu, a ne za snimanje građe radi nadopuna svojih fondova i si. često čak za snimanje građe koju je već arhiv koji je čuva snimio u sigurnosne svrhe. Do g. 1965. u svijetu, pa i kod nas, za razvoj mikrofilma uglavnom su bile zainteresirane znanstvene, kulturne ustanove, biblioteke i arhivi. Čudesan razvoj sustava informatičnog registriranja, a k tome nove metode reprodukcije, dao je novi impuls za najširu primjenu mikrofilma i materijala koji nastaju njegovom tehničkom obradbom — mikrofiša i reprodukcije na filmu. 5 Industrijalac P. Teslić iz Siska darovao je Arhivu 25.000. — d. u tu svrhu. Narodna svijest, Dubrovnik, br. 6, 11. II 1931. 4 Iz »glave« se mora vidjeti po čijem nalogu je film sniman, datum i mjesto snimanja, ime snimatelja, naslov ustanove koja čuva original, potpun naslov fonda, podloga dokumenata, broj svitka. Na kraju filma mora se ponoviti naslov i sve iz »glave«, a zatim staviti oznaku »kraj« ili »nastavak«. Sve to mora biti na rnikroobliku čitljivo prostim okom. 7 Sigurnosne mikrosnimke nastale proteklih godina u HA Varaždin toliko su nekvalitetne da gotovo ne služe nikakvoj sigurnosti. Bilo bi prijeko potrebno da Arhivski savjet Hrvatske što prije utvrdi tehničke normative za sigurnosno mikrosnimanje. 149
