ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 136

Ružica Kolarević-Kovačić. Standardi i norme u specijalnim bibliotekama s osvrtom na arhivske biblioteke. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 135—146. tehničkih, ekonomskih, privrednih i drugih znanosti, i prvenstveno određuju kvalitetu, veličinu, težinu i slične osobine nekog proizvoda s vremenom predmet i zadaci standarda mijenjaju se i proširuju i u ostale grane i »standardizacija je gotovo u svim zemljama sveta tako postavljena da jedinstvene institucije za standardizaciju obuhvata ju sve stručne oblasti, a isto tako, danas se u praksi ostvaruje tendencija da svi nivoi standardizacije (interni nivo preduzeća, nacionalni nivo, međunarodni nivo) čine međusobno povezanu i usklađenu celinu«.

4 Važnost standarda u svim aktivnostima društva postaje sve veća pa se to odražava i u našem društvu, te je i kod nas u Jugoslaviji već g. 1977. donesen »Zakon o standardizaciji«, kojim je istaknuta potreba izradbe standarda ali i promjena u metodama rada na polju standarda i područjima koja su obuhvaćena standardima. Ovim Zakonom je utvrđen pravni položaj standardizacije u SFRJ, a njen nosilac postaje Federacija kao društveno-politička zajednica. Time zapravo i standardi podliježu pri donošenju svoj onoj proceduri kojoj podliježu i svi zakonski propisi koje donosi Federacija tj. donose se demokratskim putem i njihovi polazni nosioci su organizacije udruženog rada, pa preko raznih zajednica pojedinih srodnih ili istovjetnih grana sve do nacionalnih institucija za standardizaciju i konačno Saveznog zavoda za standardizaciju. Ovaj ima zadatak »da inicira i potpomaže razvoj standardizcije na svim nivoima, sa ciljem da se što potpunije i skladnije razvije jedinstveni sistem jugoslavenske standardizacije na svim nivoima, u svim oblastima i u svim regionima zemlje.«

5 Kada govorimo o standardima i normama

6 moramo reći da ih na području arhivske djelatnosti gotovo i nema ili ako postoje oni su uglavnom tehničke naravi i odnose se na čuvanje dokumenata, zgrade i si.

7 Ovo je djelomično i razumljivo s obzirom na karakter arhivske građe i njenu raznolikost ne samo po vanjskom obliku već i po raznolikosti podataka koje daje. Međutim, bibliotekarstvo je u tom pogledu otišlo znatno naprijed. Zahvaljujući djelomično jednoličnijoj vrsti podataka koji se traže od bibliotečne građe, djelomično njenoj većoj pristupačnosti i širem krugu korisnika, već vrlo rano se u svijetu pokušava pronaći način kako da se što jednolični je obrade podaci o raznim vrstama bibliotečne građe pa je to jedan od razloga organiziranja Međunarodne komisije za katalogizaciju pri Međunarodnoj federaciji bibliotekarskih društava i ustanova (International Federation of Library Association and Instituts — IFLA). 4 Politika standardizacije u Jugoslaviji. Beograd, 1979. str. 18—19. 5 N. djelo, str. 27 6 Norma (lat.) pravilo, propis, mjerilo, prosuđivanje. U etičkom smislu norma je dužnost koju treba vršiti. Razlikuju se također logičke, etičke, pravne, tehničke itd. norme. Sveznadar nauke i znanja u riječi i slici. Zagreb, 1954. str. 494. 7 Ružica Kolarević-Kovačić. Norme i standardi u arhivskoj djelatnosti. 136