ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 64

Jaroslav Sidak, Dvanaest pisama Eugena Kvaternika J. V. Frieu (li!(14). Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 45—85 Ja Vam hvalim za ono što ste g. Gregru/ govorili, daj Bože, bilo onako kako vi velite, bar za buduće. Ali je i skrajnje vrieme, brate! — Zar nevidite što je srbež u rukuh dušmanah, neću reći Hrvatah, no slobode europejske, obćih naporah? Bu~ duć da u Vaclavovom pismu nješto o srbizmu tom napominjem, i na Vas ga uputjujem. da ga potanje izvjestite; uzimljem si slobodu na sljedeće pozornost svu Vašu obratiti, moleć Vas da dobro sljedeće promozgate: Na dvih točkah juga slavenskoga dušmani slobode i napriedka oštre mač svoj t.j. srbizam, da ga bace med noge ne jednomu, no dvim narodom u najodlučnije doba. Gospodine, srbež, kako god ga nepristrano smatrali, opazit ćete pc položaju i zvanju svojem jest sredstvo užasno proti slobodi i u Austriji, isto tako kao i u Turskoj. Najprije u Austriji. Saka puka od 300.000 dušah, po intrigah bečkih izvučena iz stare Srbije bude preseljena pod Leopoldom I

lm u Banat, u koju svrhu? Da bude nož proti slobodoumnim naporom Madjarah proti Beča! Ovu žalostnu rolu igrala je ta šaka ljudih od prvoga useljenja svojega, do g. 1848-me strašnom dosljednostju, to zna cieli sviet; a ono što dosad biva i u ovaj hip, dokazuje najbolje, da ta rola jest nedirnuta! Eto što i biva, kad ja ovo-pišem, u Karlovcih sriemskih?

, Diže se glava religiozno-fanatičnoga puka: sve od izbora toga zavisi po Austriju, jer biskup, mitropolit, patriarh je Bog fanatiziranomu puku; Austriji dakle mora biti životno stalo nad tim, da taj zemaljski Bog bude njezina kreatura. Sietite se g. 1848 i Rajačićal — A što biva u Karlovcih? 75 poslanikih pravoslavnih se sastanu da biraju kao slobodni u izboru, najpodliju austrijsku kreaturu, dà gdne! od 75 glasovah odbijte deset Rumunjah, koji nehtjedoše birati, ostaje 65 a od ovih 65 srbskih glasovah, ljubimac tobož Srbah, Atanacković Platon, dobio je jedan jedincati glas, dvojica nisu glasovali, a ostale sve glasove dobio je ugodnjak Austrije Maširević! A znate vi gdne što će to reći? Znati ćete ako se sjetite Rajačića! Dakle medju tolikimi slobodnimi izbirači (volići) sloboda neimade ako ne jedan glas! A u istom razmjerju biti će birani i ostali biskupi, koji fale. Ovako izabrano visoko popovstvo razastrt će mrieže svoje, podupirano austrijskimi cekini, a ruskimi rublji proti hrvatštini i magjarštini. Taj ovako sakupljeni kongres jednodušno moli od Švabe bečkoga, da bi on mogao i političke stvari riešivati \ Vladini biskupi, za ugoditi narodu, predložit će vladi politički kongres, a znate li koja će biti posljedica toga čina? jednodušno biranje za Reichsrath u Banatu i po svoj Hrvatskoj med življem grčkim. Dakle paralyzirana Hrvatska i Ugarska! 4 V. bilj. I, 6. Prema Kvaternikovu zapisu u dnevniku od 31. VII, Frič je u Parizu razgovarao s Grégrom; on »mu Hrvatsku stvar točno razvio, i veli, više nebude naša stvar krivo gonjena«. 5 Na crkveno-narodnom saboru u Sr. Karlovcima 1864. izabran je za srpskog patrijarha Samuil Maširević (1804—70), dotadašnji »namjestni patriarka«. G4