ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 20

Miljenko Pandžić, Povlastice Kraljevine Hrvatske — Popis (16 do 19 st.), Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 7—43. To je opet novo razdoblje, početak stvaranja registratura sa svojim registraturnim sistemima, sve više odvojenih od arhiva. U drugoj polovici 18. st., u doba Marije Terezije, dolazi također do ponovnog popisivanja povlastica Kraljevine, u škrinji privilegija, 1764. g. Nešto ranije, 22. listopada 1705. g, poznati hrvatski polihistor, povjesničar i pjesnik Pavao Ritter-Vitezović, poklanja Arhivu Kraljevine novu skupinu od 55 isprava, od 1530. do 1531. g. spise »vrhovnog zapovjednika pomoćne vojske u Hrvatskoj i Slavoniji« Ivana Katzianera.

55 Time su povlastice Kraljevine dobile svoj definitivan broj, a popisom iz 1764. g. i konačan poredak i signature kakve imaju i danas. Pokretač ovog novog popisivanja jest poznati protonotar Nikola Škrlec, veoma obrazovan, dobar organizator modernije uprave u Hrvatskoj osobito u samom Hrvatskom kraljevskom vijeću, ali i kasnije u Kralj, ugarskom namjesničkom vijeću koje je preuzelo kompetencije Hrvatskog kralj, vijeća za Hrvatsku, te pisac ekonomskih i drugih rasprava

56

. Na to ga je vjerojatno upućivao njegov učitelj i pomagač, osobito u obradi ovih isprava, povjesničar, zagrebački kanonik Baltazar Adam Krčelić koji je sigurno i radi svojih radova također proučavao ove povlastice, pa ih je dijelom i objavio u djelu »Notitiae preliminares«

57

. Godine 1763. Sabor odlučuje da se povlastice Kraljevine trebaju iznova popisati, da se u škrinju privilegija treba staviti i povelja Marije Terezije o uređenju Banske krajine od 1750. g. Zahvalivši se Zagrebačkom kaptolu na čuvanju škrinje i isprava kroz tolika stoljeća, Sabor ujedno odlučuje da se škrinja i sve povlastice prenesu u prostorije Arhiva Kraljevine, u sabornicu, tzv. »regnikolarnu kuću« (»domus regnicolaris«) na Trgu sv. Marka u Zagrebu.

58 Slijedeće, 1764. g. radom posebnog povjerenstva Sabora sve su isprave pročitane i na određen broj njih napisani su novi regesti, a opširni regesti sačinjavaju novi popis, »Elenchus prvilegiorum Regni Croatiae«.

59 Isprave su sada podijeljene u sedam svežnjića, dobivaju novu numeraciju, a na kraju popisa, kolacioniranjem sa starijim popisom iz 1630. i 1643. g. povjerenstvo utvrđuje i koje isprave manjkaju — ukupno šest komada. O tom radu zanimljivo izvještava B. A. Krčelić, u svojim Annuama.

60 55 Usp. I. Bojnici ć, n. dj., str. 209—210. V. i E. Laszowski, Hrvatski državni arhiv, Prosvjeta 1894, str. 184. 56 Usp. V. Lunaček, Nikola Škrlec Lomnički, hrvatski kameralist, Hist, zbornik, XV, 1962. 57 B. A. Krčelić, De Regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae Notitiae preliminares, Zagreb, osobito Periodus IV, par. 2—4 i d. Usp. il. B o j n i č i ć, n. dj. str. 209 — 210. 58 Zaključci Hrvatskog sabora, sv. VIII, str. 149 i 167. Trg sv. Marka danas je Trg Stjepana Radića. 59 Izvorni primjerak nalazi se s drugim popisima u škrinji privilegija, v. bilj. 20. Također i među katalozima Arhiva Hrvatske, br. 1 c. 60 B. A. K r č e 1 ić, Annuae sive Historia, v. bilj. 31. 20