ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 194

Vijesti. Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 193—195 U diskusiji koja se razvila nakon održanih referata, ukazano je na brojne probleme s kojima se susreće vanjska arhivska služba, odnosno služba zaštite građe izvan arhiva. To su problemi unutar samih arhiva (nedovoljan stručni kadar, različite metode i nerazrađeni principi rada, što utječe i na kvalitet obavljenih poslova), ali i pitanje odnosa radnih organizacija, odnosno stvaralaca građe prema arhivima, vlastitim registraturama, te arhviskoj građi općenito. Poznato je, naime, da u registraturama često rade nestručni ljudi s neodgovarajućom školskom spremom ili čak s osmogodišnjom školom. Cesto radne organizacije određuju za rad u registraturama ljude koji ne zadovoljavaju ni na jednom drugom radnom mjestu. I jedno i drugo je posljedica neshvaćanja značenja i uloge arhiva i arhivske građe u našem društvu. Rezultat ovakvog stanja je pristizanje nesređene i neprobrane građe u arhive, a u još gorem slučaju koji nije rijedak, propadanje vrijedne građe zauvijek. Tijekom diskusije o ovom problemu konstatirano je da bi se zakonskim propisima morala utvrditi obaveza zapošljavanja u registraturama samo kadrovi sa srednjom stručnom spremom arhivističkog smjera, te da bi i za arhivare trebalo utvrditi obavezu polaganja stručnih ispita. Možemo se nadati da će usvojeni »Prijedlozi za jedinstvene principe i metode rada na zaštiti arhivske građe u nastajanju u arhivima SR Hrvatske«, koje će Komisija za probleme vanjske službe dalje razraditi i o kojima će konačnu riječ dati Arhivski savjet Hrvatske, biti zaista i sprovedeni u djelo. To će svakako biti značajan korak sređivanja stanja u vanjskoj arhivskoj službi. Na godišnjoj skupštini Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske koja je održana posljednjeg dana savjetovanja 26. listopada, izabrani su novi organi Saveza i delegati u Predsjedništvo i radna tijela Saveza arhivskih radnika Jugoslavije. U naredne dvije godine dužnost predsjednika SDARH-a obavljat će Gojko Drača, direktor Historijskog arhiva u Slav. Brodu (u 1984. god.) i mr Nada Jaman, direktor Historijskog arhiva u Splitu (u 1985. godini). U Izvršni odbor su izabrani Marijan Raguž, delegat Društva arhivskih radnika Bjelovar; Marija Duhović, DAR Split; Zore Mario, DAR Slav. Brod; Ljubek Stanko, DAR Varaždin; Ivković Frano, DAR Zadar; Krota Ines, DAR Zajednice općina Rijeka, Vukadin Ante, DAR Osijek; Bajramović Ferid, DAR Dubrovnik; Zatezalo dr Đuro, DAR Karlovac; Rastić Marijan, DAR Zagreb. Za tajnika SDARH-e je izabrana Josipa Paver, a za blagajnika Ružica Mikulić. U izvještaju o radu kojeg je za protekle dvije godine podnio dotadašnji predsjednik Miroslav Kasabašić, izneseni su poslovi i zadaci koje je neposredno obavio sam Savez, dok o radu pojedinih društava nije bilo podataka, osim ako se radilo o zadacima koje je pojedinim društvima povjerio Savez. Uočeno je da pojedini delegati u komisijama Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, a isto tako i predsjednici republičkih sekcija, najvećim dijelom nisu podnijeli ni pismene ni usmene izvještaje o radu, što može govoriti o nedovoljnom angažiranju ili pak o slabom funkcioniranju delegatskog sistema u Savezu. Na tu pojavu, skupština na žalost nije obratila pažnju. Izvještaj o radu bio je tako koncipiran da je poticao na diskusiju o nizu pitanja s kojima se arhivska služba već decenijama bori. To su npr. problem financiranja arhivske djelatnosti, nedostatak kadrova, nedostatak spremišnog prostora, materijalni položaj arhiva, samoupravno organiziranje arhivske djelatnosti i problem zajednice arhiva, kao i niz stručnih pitanja. Diskusija se uglavnom zaustavila na problemu razgraničenja arhivske građe među arhivima. O ovom vrlo značajnom pitanju svakako treba raspravljati, tim više što je problematika složena, a njeno rješavanje zahtijeva temeljito proučavanje historijata pojedinih stvaralaca fondova, njihove teritorijalne i stvarne nadležnosti, valorizaciju građe, intenziteta korištenja, analize profila korisnika i si. kako bi se mogla donijeti pravilna odluka o njenoj pripadnosti nekom arhivu imajući pri tome u vidu princip cjelovitosti arhivskog fonda, adekvatnost čuvanja i korištenja, te interese istraživača. Sigurno je da za većinu fondova sigurno neće biti problema i razmjene 194