ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 191

Prikazi — recenzije, Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 181—192. potvrđuje da arhivistika pojedine zemlje ima svoje specifičnosti koje su neprenosive. Vanjski »recepti« ne koriste, arhivisti moraju izgrađivati sami arhivsku teoriju i praksu primjerenu historijskom razvoju i sadašnjem trenutku vlastite zemlje. Nijedna zemlja, pa tako ni Francuska, ne može biti učitelj drugim zemljama u pitanjima zaštite arhivske građe. Francuski kolege nude svoju bogatu arhivističku tradiciju i iskustvo, a naš zadatak je da sve kritički analiziramo i primijenimo prema našim prilikama. I. Ficović ZAŠTITA I RESTAURIRANJE DOKUMENATA I KNJIGA U protekle dvije godine održano je nekoliko vrlo zanimljivih sastanaka kojima su prisustvovale dr V. Radosavljević, voditeljica Laboratorija za restauraciju Narodne biblioteke u Beogradu i inž. N. Majcen, predsjednica Komisije za restauraciju i konzervaciju SARJ-a. Ustupile su nam kopije nekih referata održanih na tim sastancima, pa u očekivanju detaljnog prikaza barem najznačajnijih referata i toka sastanaka, upoznajemo čitatelje Arhivskog vjesnika s naslovima tih referata jer se već i na temelju toga mogu steći određeni zaključci o suvremenim kretanjima u tom području. Kronološki prvi koji ćemo ovdje spomenuti jest Šesti trijenalni sastanak ICOM-ova Međunarodnog komiteta za konzerviranje, održan od 21—25. rujna 1981. godine u Ottawi, Kanada. Ljubaznošću dr V. Radosavljević, dobili smo referate radne grupe koja se bavi problemima restauriranja grafika i iluminiranih rukopisa, odnosno papira. Referati su vrlo zanimljivi. Obrađuju i razrješavaju niz problema, što može pomoći restauratorima u njihovom praktičnom radu. Slijedeći je bio sastanak Komiteta za konzervaciju i restauraciju Međunarodnog arhivskog savjeta (ICA), održan u Bruxellesu, listopada 1982. godine. Na sastanku se raspravljalo o izradi priručnika »Kontrola i mjere zaštite arhivskih dokumenata« koji priprema Ranbir Kishore (Indija), te stoga prikuplja podatke o nacionalnim standardima u vezi s konstrukcijama arhivskih zgrada. U toku je i izrada priručnika o zaštiti i restauriranju dokumenata. Priprema ga Carmen Crespo, predsjednica Komiteta a izdaje UNESCO tijekom 1983. godine. Yash Pal Kathpalia je 1978. godine uz pomoć odgovora na anketu koju je poslao arhivima u svijetu, za .potrebe UNESCO-a sastavio prikaz rada na konzervaciji i restauraciji arhivske građe u arhivima. Na žalost, anketni upitnik nismo nikada primili, pa u tom vrlo zanimljivom prikazu Jugoslavija nije prisutna. Kako se radi na dopuni tog prikaza, nadamo se da će ovaj put podaci o našoj zemlji biti objavljeni. Sprema se, također, publikacija o proizvođačima materijala potrebnih pri restauriranju i opremi, autorice Margaret Hey. Vincent Vinas prikuplja podatke o školovanju kadrova koji rade na restauriranju arhivske građe. Josef Hanus priprema višejezični stručni rječnik s područja čuvanja i restauriranja arhivske građe. U srednjoročnom programu Komiteta dan je prioritet razvoju metode restauriranja laminacijom, zatim obradi fizičkog stanja i specifičnostima oštećivanja pečata. Radilo bi se u suradnji s Komitetom za sigilografiju, te Komitetom za konzervaciju IFLA-e, a vijesti bi objavljivali u zajednici s Komitetom za mikrofilm. U Rimu je od 30. svibnja do 2. lipnja 1983. godine održan slijedeći sastanak istog Komiteta. Iz prikaza W. Feindta, Archivar, Jg. 36 (1983) H. 3, str. 295—296, vidi se da je na sastanku raspravljano o priručnicima čija je izrada u toku, te o rokovima za njihovo objavljivanje. Kako se radi o višegodišnjim projektima, 0 istim je temama bilo govora i na prethodnom sastanku. Govorilo se, također 1 o metodi restauriranja laminacijom kojoj je dan prioritetni značaj u srednjoročnom programu rada ovog Komiteta. Na temelju ispitivanja svojstava folija od celuloznog acetata i polietilena prije i nakon starenja provedenih u SR Njemačkoj, načinjena su identična ispitivanja u Španjolskoj, ali su osim folija od celuloznog acetata i polietilena ispitivane i folije na bazi poliamida. Ispiti191