ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 186

Prikazi — recenzije, Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 181—192. lostenca i drugih. Od stranih autora navodimo radove Galilea, Newtona, zatim djela geografa Mercatora, Orteliusa, stara izdanja Plutarha, Cicerona. Već je iz samoga niza nabrojenih imena vidljivo bogatstvo knjižnog blaga riječke institucije. Glagoljske edicije, inkunabule, stare knjige naših autora — povijesne, prirodno-znanstvene, rječnici i gramatike, književne, crkvene, vjerske i dr, knjige stranih autora — filozofske, geografske, atlasi, pomorsko-brodograđevne, povijesne, filološke, medicinske, pravne, itd. pokazuju spektar zanimanja starij Rječana. Uvodne riječi predsjednika Skupštine općine Rijeka J. Stefana, te S. Jelušića i M. Šegote-Novak upotpunjuju natuknice s opisima gotovo 200 eksponata (naslovi na stranim jezicima prevedeni su na hrvatski). Izložba i katalog prvenstveno pokazuju bogatstvo povijesne knjižne građe u Rijeci, ali i osposobljenost kolektiva Naučne biblioteke da priredi na visokom, stručnom nivou tako značajnu izložbu. R. Kolarević-Kovačić VJESNIK HISTORIJSKIH ARHIVA U RIJECI I PAZINU, sv. XXV, 1982. U ovo vrijeme nestašice papira, a i novaca za priređivanje i štampanje edicija, osvježujuće djeluje pojava 25. sveska »Vjesnika« historijskih arhiva Rijeke i Pazina (svojom djelatnošću pokrivaju Zapadnu Hrvatsku, tj. Istru, Kvarnersko primorje i Gorski kotar). Iako je ovo, donekle, jubilaran broj njegov je izlazak pred javnost prošao šutke, pa čak i od oba izdavača. Ni u samome broju nije, barem u kakvoj uvodnoj riječi, rečeno nešto u povodu obljet nice. No, zato je sâm zbornik bogat i sadržajan. Na 465 stranica glavni i odgovorni urednik je uz pomoć uredičkog odbora i Izdavačkog savjeta uspio dati vrlo vrijedan sadržaj. Materija je podijeljena u tri dijela — arhivska građa, rasprave i članci, regesti i inventari, saopćenja. I. Pederin donosi izbor isprava iz fonda rapskih bilježnika (1437—1740) koji se čuva u Zadru; dat je opširan uvod s bilješkama koje nedostaju uz građu. J. Jelinčić objavljuje kopiju opisa Momjana u Istri i njegova područja, vjerojatno iz polovine 18. st.; priređivač smatra da je autor rukopisa novigradski biskup G. F. Tommasini, a djelo je šira i potpunija verzija od one koju je Tommasini uvrstio u svoje znamenito djelo »De commentari storici geografici della Provincia dell' Istria«. I. Erceg je priložio građu o stanovništvu otoka Krka 1797/98. (ni taj materijal nema bilješke), S. Peričić o poljoprivredi Kvarnerskih otoka na prijelazu 18. u 19. st., M. Sobolevski o štrajku solarskih radnika u Pagu 1937, A. Giron o prvoj sjednici plenuma KNOO Krk 1943, te D. Vlahov o školstvu NOP-a u Istri 1944 (2. dio). U grupi »Rasprave i članci« N. Crnković ispravlja pogrešno čitanje riječi »gallina« u Statusu Cresa i Lošinja, objavljenog 1640*&Riječ se čitala kao galliua, a zapravo je namet za galije. M. Bertoša nastoji protumačiti jedan događaj u Cresu 1718. godine zapitavši se da li je to bio »socijalni sukob ili farsa.« B. Stulli u vrlo opsežnoj radnji piše o pripadnosti Kvarnerskih otoka 1848/49. i 1861. godine. U rubrici »Regesti i inventari« V. Fornetić je dao pregled građe u Historijskom arhivu Dubrovnika koja se odnosi na povijest Kvarnerskog primorja i Istre, a D. Munić pregled fonda »Isusovački samostani — Rijeka« u Arhivu Hrvatske u Zagrebu. Na kraju, u poglavlju pod nazivom »Saopćenja«, Z. Juričić daje informacije o savjetovanju »Izvori za povijest otoka Cresa i Lošinja«, održanom u Malom Lošinju 1982, P. Križanec o godišnjoj skupštini Društva arhivskih radnika Zajednice općina Rijeka — Pazin, a tu je i popis časopisa koje su oba arhiva primila u 1982. (M. Merdžanić, M. Hammer). Radovi u prve dvije cjeline imaju sažetak na talijanskom ili engleskom jeziku. Vidimo da je većina članaka u zborniku vezana uz Kvarnerske otoke u širem smislu te geografske cjeline, iako je samo jedan tekst s građom o povijesti NOP-a Istre 1944. zauzeo gotovo trećinu zbornika. Gorski kotar je ovaj put zanemaren. No, edicija je lijepo uređena, a objavljena građa i rasprave još su jedan važan prilog našem boljem poznavanju prošlosti spomenutih krajeva. P. Strčić 186