ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 150

Marijan Rastić-Petar Strčić, Osnove projekcije razvoja arhivske djelatnosti Socijalističke Republike Hrvatske. Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 141—155 2.3.2. S obzirom na potrebu preuzimanja građe nastale do 1945. godine, te građe nastale od 1945. god. do danas (koja nije preuzeta u skladu sa zakonskim propisima jer nema prostora), u idućem periodu potrebno je da udruže svoj rad novi radnici po arhivima: 1. Arhiv Hrvatske 70 radnika 2. Arhiv IHRPH 0 radnika 3. HA Bjelovar 2 radnika 4. HA Dubrovnik 6 radnika 5. HA Karlovac 25 radnika 6. HA Osijek 6 radnika 7. HA Pazin 11 radnika 8. HA Rijeka 13 radnika 9. HA Sisak 13 radnika 10. HA Slavonski Brod 5 radnika 11. HA Split 30 radnika 12. HA Varaždin 15 radnika 13. HA Zadar 20 radnika 14. HA Zagreb 25 radnika Ukupno potrebno u SRH 231 radnik 2.3.3. Obrazovanje radnika. Potrebno je provoditi plansko, permanentno, i sistematsko obrazovanje radnika preko stručnih ispita, seminara, specijalizacije u zemlji i inozemstvu, razmjene kadrova u zemlji i inozemstvu, postdiplomskog studija i postizanja doktorata znanosti. Nastojati osposobiti barem po jednog specijalistu iz pojedinih oblasti i vrsta građe, te za svaku od pomoćnih historijskih znanosti. O tome izraditi jedinstveni plan potreba na razini SRH. 2.3.4. Racionalno usmjeravati srednjoškolsko, visokoškolsko i postdiplomsko obrazovanje iz arhivistike i drugih pomoćnih historijskih znanosti. O tome izraditi plan na razini SRH i sklopiti samoupravne sporazume s odgovarajućim organima i institucijama. 2.3.5. Posebno obrazovati arhivare (radnike u registraturi), naročito kroz različite oblike obrazovanja tih radnika u registraturama. O tome izraditi plan na razini SRH i sklopiti samoupravne sporazume s odgovarajućim organima i institucijama. 2.4. Financiranje. Raspoređivanje dohotka. 2.4.1. S obzirom na zakonom utvrđen status arhivske djelatnosti (djelatnost od posebnog društvenog interesa), te na činjenicu da je u SRH uključena u oblast kulture (u drugim našim SR uglavnom je uključena u upravnu djelatnost; u Italiji i Austriji je i centralizirana; u Bugarskoj i Cehoslovačkoj je uključena u unutrašnje poslove; drugdje su na drugi način izuzeti samo republički i držav150