ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 144

Marijan Rastić-Petar Strčić. Osnove projekcije razvoja arhivske djelatnosti Socijalističke Republike Hrvatske. Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 141—155 2.1.3. Srazmjerno spomenutim ciframa od 1—3 registraturna filmska grad povećavat će se i dalje — u skladu s rastom »proizvodnje« stvaralaca građe. Na temelju prikupljenih pokazatelja očekuje se prosječan godišnji prirast sređene građe koju bi arhivi morali preuzeti: Arhiv Godišnji prirast u d/m 1. Arhiv Hrvatske 1.550 2. Arhiv IH RPH . 50 3. HA Bjelovar 250 4. HA Dubrovnik 350 5. HA Karlovac 384 6. HA Osijek 300 7. HA Pazin , 150 8. HA Rijeka 1.000 9. HA Slavonski Brod 300 10. HA Sisak 200 11. HA Split 520 12. HA Varaždin 500 13. HA Zadar 200 14. HA Zagreb 1.500 Ukupno u SRH 7.254 2.1.4. U Austriji se nalaze vrlo velike količine građe kapitalnoga, znanstvenog i političkog značenja za SRH, kao što je, npr. kartografski materijal (nekoliko tisuća uglavnom rukopisnih karata), građa za revolucionarnu 1848/49. godinu, katastarski elaborati od 1816. do 1918, itd. Tu građu Austrija nam duguje na temelju sporazuma s Kraljevinom SHS još iz 1923, o čemu su u toku još i sada pregovori. U zadnjih nekoliko godina dobili smo preko 100 d/m; preostaje preuzimanje još stotinjak dužinskih metara građe. Uz izvorni materijal Arhiv Hrvatske već je primio oko 350.000 mikrosnimaka i 90 kutija kseroks-kopija građe organa centralne uprave. Očekuje se primitak još nekoliko milijuna mikrosnimaka. Za tu građu potrebni su posebni uvjeti smještaja i opreme. 2.1.5. Nastojati pribaviti donacijom, legatom i si. građu iseljenika iz SRH koja se nalazi u stranim zemljama. 2.1.6. Preuzeti arhivsku građu iz instituta, muzeja, biblioteka, ustanova i organizacija, itd., te iz institucija pravosuđa, SKH, itd. (osim građe koja je u njih došla donacijom, legatom, i si., zatim građe koja je smještena u zakonski odobrenim zbirkama). 144