ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 12

Miljenko Pandžić. Povlastice Kraljevine Hrvatske — Popisi (16 do 19 st.), Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 7—43. U to vrijeme nastaje prvi sačuvani popis ili »REGE S T U M« isprava plemića, »staleža Kraljevine Slavonije«

20

. Bilo je to oko godine 1505, koja se smatra godinom najmlađe upisane isprave kojom ugarsko-hrvatski Sabor u Budimu odlučuje da za nasljednika Vladislava II Jagelovića na ugarsko-hrvatsko prijestolje ne može biti biran stranac

2

'. Popis inače nije datiran, ali se u tekstu nalazi izraz »litere . . . domini Wladislai moderni regis«, pa je prema tome popis pisan još za vladanja, za života kralja Vladislava, dakle prije 15. ožujka 1516.

22 Budući da za sada nije bilo moguće identificirati sve Vladislavove (kao i neke druge) isprave, možemo zaključiti da je popis morao nastati između 1505. i 1516, vjerojatnije oko 1505. g. Popis je pisan na blijedo-žućkastom papiru, formata 21,5 X 31,6 odnosno na arku 31,1 X 42 cm. Ima kao vodeni znak krug s vodoravnom, malo prelomljenom crtom iznad kruga i zvijezdom. Krug je pri vrhu malo udubljen. Kod Briqueta najviše je sličan znakovima od br. 3055 do 3075

23

. Prema svim karakteristikama kao što su format papira, vodeni znak, gustoća veoma fine mreže (»tres fine vergeure«), odgovara (prema Briquetu) papiru iz sjeverne Italije ili Austrije (eventualno Innsbruck) s kraja 15. st. (nema kontramarke).

24 Pismo je kurzivna humanistika s dosta izraženim tragovima gotičke minuskule

2

', karakteristična za kancelarije vjerodostojnih mjesta (»locus credibils«) Zagrebačkog, Čazmanskog kaptola i drugih kancelarija sjeverne Hrvatske. Karakteristična su slova gotičke minuskule c, a, e, r i druga. Diftong ae pisan je kao »e« ili »C«

26 Po karakteristikama pisma može se zaključiti da je rukopis nastao početkom 16. st., u sjevernoj Hrvatskoj. Cijeli »Regestum« ima 6 folija, a tekst je pisan na 5 folija. Na poleđini, na šestom foliju, nalazi se pripis drugom rukom, pisan očito kasnije, 20 »Regestum super Uteris dominorum regnicolarum regni Sclavonie«. Čuva se u Arhivu Hrvatske u škrinji privilegija, zajedno s drugim popisima škrinje ukupno 10 komada, 16 .do 18. st. Ovdje se objavljuje u prilogu ove radnje. Zahvaljujem se kolegici V. Šojat koja me je upozorila na ovu grupu popisa škrinje privilegija. Ovaj najstariji popis »Regestum«, kao i ove druge, mlađe popise Škrinje privilegija, prvi spominje E. Laszowski u svojoj radnji »Hrvatski Zemaljski arhiv«, Prosvjeta, Zagreb 1894, na str. 186: »Uz ovaj popis (iz 1764. g. op. M. P.) imade u škrinji još nekoliko starijih, jedan je pače, po svemu sudeći iz XV. vieka«. Prema nekim unutarnjim podacima iz teksta ovog popisa, može se, kako ćemo vidjeti, rukopis datirati na početak 16. st. Inače, ovaj rukopis drugi autori ne spominju. 21 To je privilegija br. 116, usp. I. B o j n i č i ć, n. dj. str. 224—225. 22 V. F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb 1975, str. 246. 23 C. M. Briquet, Les Filigranes, Geneve 1907, I, str. 209—210 i table. 24 VI. M o š i n, Filigranologija kao pomoćna historijska nauka, Zbornik Hist. inst. JAZU I, Zagreb 1954, str. 25—93. 25 J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1972, str. 123 i d. 26 Isto. 12