ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 85

Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. posredni interesi i informacijskih subjekata i korisnika IS uvjetovani prilikama. A to znači da se organizacijski problemi IS moraju rješavati od (ne)prilike do prilike, ovisno o mijeni interesa — a to znači stalno. Jednako je teško institucionalizirati odnose u IS, odrediti pravila ponašanja raspodjelom prava i dužnosti kako bi proklamirane norme postale realni društveni odnosi. Obično se status svakog sudionika IS već zasniva na određenim, specifičnim (u ovom slučaju to znači partikularnim) institucionaliziranim odnosima. Ta svoja specifična prava i dužnosti sudionici IS morali bi korigirati prema pravilima zajedničkog ponašanja; zato se postavlja pitanje: tko je, ili što je, autoritet koji može osigurati da proklamirana institucionalizacija IS postane praksa realnih društvenih odnosa? Ne radi se samo o želji za idealnom raspodjelom prava i dužnosti, o želji iskazanoj pravnim propisima. Utoliko se pokazuje da je sustav vrijednosti i ideja na kojima počiva neki IS ipak ono što daje stabilnost i trajnost jednom sustavu; i to u znatno većoj mjeri no što može osigurati organizacija, institucionalizacija ili pak tehnička osnovica IS. Jednako kao i društveni sustav vrijednosti, i u ovom slučaju vrijednosti se mijenjaju mnogo sporije. Područje vrijednosti IS najmanje je istraženo, pa i sama uporaba ovog termina može podrazumijevati različita značenja i Obaveze.* Ipak sustav vrijednosti pretpostavlja promišljeni dogovor različitih subjekata u izboru inačica pri oblikovanju zajedničkog IS, sa zajedničkom odgovornošću za njegovu sadašnjost i budućnost. Sustav vrijednosti prestaje biti apstrakcija, on postaje praktični kriterij i za organizaciju i za institucionalizaciju IS. Taj praktični kriterij jest ono što osigurava kontinuitet i stabilnost razvoja bez obzira na mijene kroz koje, ovisno o prilikama, prolazi IS. Informacijski sistem i informacijsko/dokumentacijske organizacije i službe Do sada smo pokušali odrediti IS i elemente njegove strukture. Rekli smo da su arhivi, muzeji, biblioteke, referalni centri, računski centri, itd., različite vrste informacijsko/dokumentacijskih organizacija i službi, odnosno jedna vrsta informacijskih subjekata što tvore IS. No, postavlja se pitanje: u kojem i kakvom su odnosu informacijsko/ dokumentacijske organizacije i službe i informacijski sistem? Da li se pojedine službe mogu poistovjetiti sa IS- ili su pak samo njegov dio? Ako su npr. biblioteke, arhivi, muzeji dijelovi IS, da li su oni segment IS s cjelokupnom svojom djelatnošću ili pak samo s dijelom svoje aktivnosti? * Mi smo u tekstu »Informacija i vrijeme« pokušali prikazati da je izvor vrijednosti postojećih informacijskih sustava u organizaciji i kontroli društvenog vremena.