ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 83
Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. austrijske novine u Hrvatskoj pravnom nemogućnošću da pošta nekoga prisiljava da čini ono što ne želi ('tj. da plaća poštarinu unaprijed), pozivalo se na očitu nepravdu da se zbog nefrankiranja pisama ubire globa od primaoca, te da je novi sistem plaćanja poštanskih usluga (tj. uvođenje poštanskih maraka) nepovoljni j i od staroga (prema istom izvorniku). Nasuprot takvoj obrani starog sustava ideja i vrijednosti Bogoslav je Šulek pišući o najavljenim poštanskim reformama u Slavenskom jugu, 29. IX 1848, kritizirao bivši Mettemichov policijski režim u kojem se »pošta nije smatrala sredstvom za umnožavanje uzajamnog općenja, već kao izvor dohodakah«, jer se nije težilo da se »ljudi upoznaju, nego da platjaju«. Smatrajući poštu »sredstvom za umnožavanje uzajamnog općenja« sa zadaćom da se »ljudi upoznaju«, a ne da plaćaju, B. Šulek pripisivao je pošti izrazito važnu ulogu u političkom, ekonomskom i kulturnom životu naroda. Odnosno, u nerazvijenosti pošte on vidi uzrok i zaostalosti društvenog života u Hrvatskoj. Zato Šulek najavljenoj reformi pošte pridaje izrazito političko značenje. 5 Kao urednik novina on je bio svjestan da o organizaciji pošte i visini poštarine ovisi i distribucija novina. A novine su u to vrijeme bile glavno sredstvo političke borbe. 4 No Šulek je, poput drugih preporoditelja, bio svjestan i kulturne dimenzije tih promjena. Tako se od samog početka u Slavenskom jugu i Jugoslavenskim novinama propagira i stvara domaća poštanska terminologija: »To je nastojanje u izravnoj vezi s borbom hrvatskih preporoditelja i narodnjaka protiv germanizacije i mađarizacije u radu državne administracije, u kojoj su upravo pošta i željeznica imale vrlo krupnu protunarodnu ulogu.« (V. Sokol — str. 114). Stvaranje hrvatske poštanske terminologije imalo je veliko kulturno, a ujedno i političko značenje. Toj svijesti o političkom i kulturnom značenju terminologije i doprinosu njezinu stvaranju, onom što bismo danas nazvali informacijskom kulturom, svemu tome pridavalo se veli5 »Istakao je protuhrvatsku politiku Ugarske, koja je i u poštanskosaobraćajnoj politici diskriminirala Hrvatsku. Provodeći takvu politiku, Ugarska je nastojala izbjeći izravne poštanske veze između Hrvatske i Slavonije, pa je pošta iz Zagreba u Osijek išla čak preko Pečuha, a Šulek to ocjenjuje kao 'glavni izvor nemarnosti prema narodnim stvarima u Slavoniji'.« (V. Sokol, str. 110). 6 Nerazvijenost pošte, osobito veza s Dalmacijom, tištala je već i Lj. Gaja jer je ograničavala distribuciju Danice, a time uvjetovala i nakladu toga lista. »Naklada je Gajevih listova naglo pala u toku 1836. i 1837. Dok je početna bruto — naklada iznosila 750 primjeraka, ustalivši se pri kraju 1835. na 520 primjeraka, potkraj godine 1836. iznosila je 460, potkraj 1837. pala je na 400 primjeraka. ... Nije se ispunila nada da će se naklada povećati, ili barem izravnati prilivom pretplatnika iz Vojne krajine i južnih zemalja; donekle su morale tome biti krive slabe saobraćajne veze, loša dostava kod poštanskih ureda, seobe krajiških oficira, a sudeći po nekim slučajevima započela je i sabotaža protiv ilirskih listova. Neke su pošte namjerice uništavale pojedine pošiljke.« (J. Horvat — str. 123). 83
