ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 70

Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. O tehničkom i tehnološkom aspektu IS danas se najčešće govori, ali potrebno je naglasiti da ga mi ovdje poimamo u najširem smislu: od opreme za uređenje prostora i smještaj fondova, do klasičnih i suvremenih tehnika i tehnologija za obradu dokumenata i podataka, te opreme za sve vrste komunikacijskih procesa. A to znači da computerska oprema nije isključivo i jedino sredstvo IS — kako danas nekritički pristup zagovara. Computerska oprema i odgovarajuća komunikacijska mreža imaju neobično važnu ulogu i zato se o njima ponajviše raspravlja. (Njihove se velike mogućnosti moraju usuglasiti sa svjetonazorom i vrednotama društvenih subjekata u određenom području i djelatnosti; u protivnom, koncipiraju se IS prema tehničkim i tehnološkim značajkama opreme, a ne prema spoznajama, ciljevima, potrebama i mogućnostima društva.) d) Informacijski subjekti, informacijska kultura te oprema konstituensi su IS u okviru same informacijske djelatnosti. Ali svaki je IS u velikoj mjeri uvjetovan i nizom drugih faktora koje ne može ubrojati u elemente njegove strukture. Ti izvanjski činitelji oblikuju IS jer su nužno orijentirani na njega kao sredina što ga okružuje. Te podsustave, područja, i segmente jednog društva što okružuju IS možemo nazvati sredinom IS. Najvažniji su podsustavi društvene strukture relevantni za svaki informacijski sustav: politički, ekonomski, komunikacijski i kulturni sistem jedne zajednice. Dakle, svaki informacijski sustav mora biti sukladan općim ciljevima društvenog razvoja i interesima vladajuće klase, njegova cijena koštanja mora biti sukladna njegovoj efikasnosti i ekonomskim mogućnostima društva, tehnika i tehnologija moraju se bazirati na mogućnostima i planovima razvoja cjelokupne društvene komunikacijske infrastrukture; organizacija, ponašanje, korištenje IS mora biti sukladno postojećoj informacijskoj kulturi korisnika te svjetonazoru i vrednotama društva, odnosno onog podsustava za koji se IS uspostavlja. Osim ovim općim uvjetima, svaki IS mora udovoljiti cijelom nizu posebnih zahtjeva sredine u kojoj djeluje. Ta sredina uvijek ima specifične zahtjeve ovisno o tome da li se radi o IS za: obrazovanje, znanost, kulturu, poljoprivredu, bankarstvo, cestogradnju, elektrotehniku, socijalno osiguranje, itd. Strukturiranje IS: nekoliko primjera Kada se pokušava odrediti koji činitelj informacijskog sustava ima dominantnu ulogu u strukturi IS, onda ta razdioba elemenata informacijske infrastrukture ne može reći ništa o važnosti pojedinog elementa za IS. Narednih nekoliko, manje-više slučajno odabranih primjera, mislimo da će pokazati da svaki od ranije nabrojanih elemenata u jednakoj mjeri uvjetuje i određuje cijeli sustav, ali isto tako i da su uvjetovani i unaprijed limitirani sustavom i njegovom društvenom sredinom.