ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 67

Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. Informacijski sistem Danas je uvriježeno mišljenje da je computer tehnička i tehnološka osnovica informacijskih sistema. Štoviše, svaka se computerska obrada podataka (često se nekritički koristi izraz obrada informacija) nakon određenog vremena proglašava informacijskim sustavom. Što je informacijski sustav, to ostaje nejasno i maglovito, pogotovo ako nije vezano za computersku opremu i organizaciju automatske obrade podataka. Opće definicije

1 nisu u stanju prikriti neodređenost kriterija i zbrkanost misli u takvim koncepcijama. Zato pođimo redom: ponajprije pojasnimo što je to informacijski sistem i struktura informacijskog sustava, potom u kakvom su odnosu informacijski sustavi i arhivi, biblioteke, muzeji i specijalizirani INDOK centri, kako bismo tek nakon tih određenja mogli zaključiti o mjestu, ulozi, mogućnostima i granicama computera u pojedinim informacijsko/dokumentacijskim službama i u informacijskim sustavima. Informacijski je sistem organizirana cjelina informacijskih djelatnosti i odnosa (informacijsko — dokumentacijsko — komunikacijskih) organizacija, službi i institucija i informacijske kulture. Informacijski sustav nije nešto različito od postojećih ili drugih društvenih organizacija, službi, djelatnosti, odnosa i normi, već je informacijski sustav teorijska redukcija kompleksne društvene stvarnosti (bilo globalnog društva ili pak pojedine društvene djelatnosti) kako bi se iz posebnog (informacijskog) aspekta piromatralo i proučavalo globalno društvo ili neki od njegovih segmenata, odnosno djelatnosti. S druge strane, ono što razlikuje informacijski sustav od ostalih sistema i djelatnosti jest osebujnost informacijske djelatnosti, specifičnost njezinih normi, funkcija i odnosa. (Pod informacijskom djelatnošću zato ćemo u ovom tekstu podrazumijevati arhivsku, muzejsku, bibliotečnu i dokumentacijsku djelatnost misleći na sveukupnost tih djelatnosti bez namjere da ulazimo u raspravu o njihovu međusobnom odnosu.) Informacijski je sistem mreža informacijskih djelatnosti, službi i odnosa; kao takva, ta mreža je inkorporirana u sva društvena područja i djelatnosti, tvoreći društvenu infrastrukturu. Kao nešto različito od drugih društvenih djelatnosti, podsustava ili sustava, informacijski je sustav to tek po svojim funkcijama, organizaciji i korisnicima. Kako je informacijska djelatnost sastavni dio cjelokupne praktične društvene djelatnosti, dio društvene prakse, za informacijsku znanost je osobito važno proučavati utjecaj društvene strukture na informacijski sistem. (Termin »utjecaj društvene strukture« puno je sadržajniji i bogatiji od uobičajenog izraza »potrebe korisnika« sa čitavim nizom kom' Npr. prema Unescovom rječniku (G. Wersig, U. Neveling — str. 151) informacijski je sustav svaki sistem koji je sposoban za komunikaciju i obradu informacija, a prema sovjetskim autorima (»Slovar terminov

...« — str. 21) informacijski sistem je onaj sistem koji je povezan ili sudjeluje u nekom informacijskom procesu. 67