ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 62

Tatjana Mušnjak, Mjerila na starim zemljopisnim kartama. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 47—64. milji radi. U tim je slučajevima puno teže odrediti mjerilo. M. Vlajinac u svom »Rečniku naših starih mera — u toku vekova«, III sv., str. 606, navodi da su po mišljenju Belostenca postojale dvije vrste njemačke mi­lje: milliare germanioum majus koja je sadržavala četiri talijanske mi­lje i milliare germanicum minus koja je sadržavala nešto više od tri talijanske milje (5600 im). Taj se podatak ne može jednostavno primi­jeniti, već se prije izračunavanja mjerila sa sigurnošću treba utvrditi da li se radi o velikoj i maloj njemačkoj milji ili maloj i velikoj talijanskoj milji, ili se pod tim podrazumijeva nešto sasvim drugo. U slučaju kad npr. uz Milliaria communia postoji neka bliža oznaka na karti A III — 35 inv. br. 103 (Milliaria communia, quorum 15 in uno Gradu), mjerilo se može vrlo lako preračunati, jer se točno zna o kojoj se milji radi. 16. Stadij (Stadia vetera) Dužina stadija izračunata je iz podatka na karti A IV — 18. inv. br. 135: Stadia vetera 1100 im gradu circuli maximi 1 stadij = 101,18 m 17. Hvat a) Bečki ili donjoaustrijski hvat (Wiener Klafter; u Dalmaciji: pertica Viennese) 1 bečki klafter = 1,896484 m ili zaokruženo: 1,8965 m (Vlajinac M., n. dj., III sv., str. 425—426; Živković I., n. dj., str. 15; Ostavština R. Horvata, kut. 1, svežanj: trgovina, industrija, sao­braćaj) Dužina bečkog klaftera vremneom se mijenjala, ali je Austrijskim za­konom o mjerama iz 1871. god. i Hrvatsko-ugarskim zakonom iz 1874. god. utvrđena njegova dužina od 1,896484 m. b) Pariški ili kraljevski hvat (toise) 1 toise = 1,9490366 m (Herkov Z., Naše stare mjere i utezi, Školska knjiga Zagreb 1973, str. 79) Njegova dužina se također vremenom mijenjala. Primjer je naveden na str. 3—4. 62

Next

/
Thumbnails
Contents