ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 20
Ivo Ficović, Zbirka matičnih knjiga H. A. u Dubrovniku. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 7—35. posao nije najbolje obavljen. Prilikom obrezivanja knjiga na nekim je mjestima oštećen tekst. U nekim su knjigama listovi pogrešno uvezani, a oštećene je listove knjigovezac dosta nevjesto slijepio. Prilikom sređivanja zbirke moralo se respektirati činjenicu da zbirka nije zaključena i da će u nju i dalje dospijevati matice koje gube važnost za poslovanje matičnog ureda. Zato se knjige nije moglo označiti jednim tekućim brojem od prve do zadnje. Sve su knjige razvrstane po župama, a unutar župe po vrsti: knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. Svaka je župa dobila svoj broj. Prvih sedam brojeva odnosi se na matice vođene na području grada. Seoske župe su poredane abecednim redom od broja 8 dalje. Uz popis matičnih knjiga postoji i kartoteka. Svaka knjiga ima svoju karticu na koju će se unijeti podaci o knjizi. Istraživači pokazuju sve veći interes za zbirku koja se čuva u arhivu. S jedne su strane znanstveni radnici koji konzultiraju matične knjige u vezi s temama ikoje ih zanimaju, a s druge strane laici koji u njima dolaze potražiti svoje pretke. Preciznih pokazatelja o korištenju matičnih knjiga nema. 2. Tradicija matica na dubrovačkom području Za vrijeme Dubrovačke Republike vođenje matica bilo je čisto crkvena stvar. U vezi s poslovanjem oko matica nisu do sada pronađene nikakve odredbe dubrovačke vlade. Međutim, kada su vladi zatrebali podaci o stanovništvu, ona je župnike obavezala da izrade popis stanovništva. Bilo je to neposredno nakon potresa, 1673. godine. 7 '' Tada su župnici popisali sve obitelji na području svojih župa i taj popis dostavili vladi, tako da ga imamo sačuvanog u arhivu Dubrovačke Republike." Vlada se morala obratiti župnicima iz dva razloga: prvo, oni su jedini znali pisati, i drugo, zahvaljujući svakodnevnom kontaktu dobro su poznavali stanovništvo svoje župe. 76 Na temelju toga slučaja s popisom, a u nedostatku direktnih dokaza, možemo pretpostaviti da je državna vlast u doba Republike koristila podatke dz župnih matica. Nakon pada Republike situacija s matičnim knjigama na dubrovačkom području identična je s onom opisanom u Dalmaciji. Prve matice na dubrovačkom području počele su se voditi početkom 16. stoljeća. Već 1500. Luka Šipanska ima matičnu knjigu. Iz 16. stoljeća bu, Arhivist 2, 1956, Isti, Matične knjige s područja Hrvatskog Zagorja, Arhivist VIII, 1958, br. 3—4, str. 137—152. Edo Lovrić, je prvi u Hrvatskoj sustavno proučavao problem matica. U Mjesečniku Pravničkoga društva u Zagrebu za 1910. objavljuje u tri nastavka raspravu »Matice«. Na žalost, rad nije dovršen. Radi se zapravvo o referatu koji je Lovrić »predavao u mjesečnoj skupštini pravničkog društva u Zagrebu dne 29. januara t. g.« (1910). 75 Historijski arhiv Dubrovnik, Acta Sanctae Mariae Maioris, 17. st., br. 1809. 76 Zdravko Šundrica, Popis stanovništva Dubrovačke republike iz 1673/4 godine, Arhivski vjesnik II, p. 419—456. 20
