ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 17

Ivo Ficović, Zbirka matičnih knjiga H. A. u Dubrovniku. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 7—35. čuvana matica u katedrali sv. Stošije iz 1560. U mjestu Mandalini kod Šibenika najstarija je matica iz 1544, u Trogiru iz 1569, u Hvaru iz 1516. godine.

58 Crkvena nadležnost u vođenju matica u Dalmaciji prekinuta je dolaskom Francuza. U Napoleonovu građanskom zakoniku, u I knjizi, II tit., nalaze se odredbe o matičnim knjigama. Brigu oko matica moraju preuzeti načelnici pojedinih područja. U skladu s tim odredbama pokrenuta je u nekim krajevima akcija oduzimanja matičnih knjiga od župnika. Dne 15. travnja 1811. donesen je, a 1. siječnja 1812. stupio na snagu »Decret organique« — odredba o ustrojstvu Ilirskih pokrajina. U članu 253. te odredbe kaže se da će matice dalje voditi župnici ukoliko ih načelnik nije u stanju voditi." Dolazak Austrije u ove krajeve okončao je kratku epizodu primjene francuskog zakonodavstva na naše matične knjige. Te se knjige opet vraćaju u župne urede u skladu s ranijim carskim patentom Josipa II od 20. veljače 1784. godine. Već je njegova majka Marija Terezija započela, a njezin sin u potpunosti razradio novi sistem odnosa prema crkvi. Crkva se tretira kao državna ustanova, a svećenici kao državni činovnici. Oni dobivaju plaću od države, ali zato država vrši nadzor nad njihovim poslom. Prema patentu, matice ostaju u župnim uredima, ali vođenje matica je državna služba. Župnici ne vode sada matice samo po nalogu crkve već i po nalogu države, i oni su zapravo posredni državni činovnici. Taj patent Josipa II dz 1784. postao je »osnov civilnog zakonodavstva o župskim maticama u Hrvatskoj«.

40 Godine 1611. na sinodi u Trnavi potvrđena je odredba Tridentinuma o maticama za područje sjeverne Hrvatske. God. 1805. zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac izdaje zbirku sinodalnih odredbi u kojoj su uvrštene upute o maticama (str. 26, 27 i 32) .

4

' Dekretom Dalmatinskog gubernija br. 13529/1183 od 20. kolovoza 1816. inaugurira se austrijsko zakonodavstvo u Dalmaciji s novom 1817. godinom.

62 Župnici sada vode dvostruke matice. Jedne su crkveno-državne za koje im okružno, odnosno kotarsko poglavarstvo daje novac, paginira ih, listove povezuje dvobojnim koncem i udara pečat. Kontrolu druge knjige vrši biskupski ordinarijat. Međutim, to dvostruko vođenje matica biva postepeno zanemareno i župnici vode samo »civilne«.

43 Takva je praksa ostala sve do pada Habsburške Monarhije.

64 Pitanje vlasništva 58 Vladislav Cvitanović, Matice u Dalmaciji iz 16. stoljeća, Radovi Instituta JAZU u Zadru 2, Zagreb 1955, str. 79—86. 59 Ib., op. cit., p. 357. 40 Ib., op cit., p. 356. 41 Constitutiones synodales ecclesiae Zagrabiensis pro clero diocesano recusae, Zagrabiae 1805. 42 R. R o g o š i ć, op. cit., 357. "Ante Strgačić, Inventar fonda matičnih knjiga Državnog arhiva u Zadru, Arhivski vjesnik 2, Zagreb 1959, p. 487—488. 64 Pregled cjelokupnog zakonodavstva o maticama u sjevernoj Hrvatskoj dao je Mihajlo Lanović, Zbirka matičnih propisa valjanih u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, I knjiga, 1908, II (Dopunski svezak) 1913. Na kraju drugog sveska tabelarni je pregled propisa od 20.11 1874 — — 28 I 1913. 17