ARHIVSKI VJESNIK 24. (ZAGREB, 1981.)

Strana - 120

DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIČA 1941—1942. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugo­slavije, t. XIV, knj. 1, Vojnoistorijski institut, Beograd 1981. U redakturd B. Vukovića (odgovorni urednik F. Trgo) objavljeno je 218 dokumenata četničke provenijencije, 10 dokumenata britanske i izbjegličke jugoslavenske vlade, 7 talijanskih dokumenata, 2 ustaška dokumenta, te »Spi­sak dokumenata četničkog pokreta DM 1941. d 1942. objavljenih u drugim to­movima Zbornika NOR-a«. Dokumenti obuhvaćaju vremenski raspon od 30. VI 1941. do 31. XII 1942; uz predgovor date su biljške uz dokumente, registri imena i vojnih jedinica, štabova komandi i ostalih pojmova. Ova prva zbirka izvora obuhvaća svojim sadržajem sve krajeve naše zemlje, a o tematici dono­si izvore koji su nastali i izvan zemlje. Ne treba suviše naglašavati izvanred­no značenje ove prve zbirke. Originalni izvori uvijek su najbolji d najpouzda­niji materijal koji potvrđuje, opovrgava itd. razne konstrukcije i si. A u ovom slučaju izvori takve tematike vrlo su potrebni — u pojedinim stranim sredi­nama još uvijek se ne zna ili se ne želi znati prava suština djelovanja četnika D. Mihailovića. P. Strčić PETA ZEMALJSKA KONFERENCIJA KPJ (19—23. OKTOBAR 1940). KONGRE­SI. ZEMALJSKE KONFERENCIJE. PLENUMI CK KPJ — SKJ. IZVORI ZA HISTORIJU SAVEZA KOMUNISTA JUGOSLAVIJE. T. I, knj. 10, Izd. centar »Komunist«, Beograd 1980. Predsjedništvo CK SKJ oformilo je poseban odbor za izdavanje historijske građe SKJ (predsjednik S. Cvetković) i redakciju gl. i odg. urednik U. Vujo­šević), te povjerilo Arhivu CK SKJ i Institutu za savremenu isitoriju u Beogra­du da objave seriju važnije građe komunističkog pokreta Jugoslavije. P. Dam­janović, M. Bosić i D. Lazarević istražili su i pripremili za štampu 15 doku­menata i 20 priloga o kapitalnoj konfrendiji KPJ, ite dali biografije delegata učesnika, napomene, kronologiju, registre imena i geografskih naziva, skraće­nica, izvore i literaturu, više fotografija i fotokopija. Osim dva dokumenta, svi su ostali nastali 1940, te su sada prvi put edirani u cjelini. Svi ti izvori sabrani su zahvaljujući osobno Titovu trudu, kao što su i sačuvani (osobno ih je pa­žljivo spremio, a zatim, poslije rata, otkopao u Beogradu). Izvori imaju vrlo veliku vrijednost, korektno su prezentirani; priređivači se drže uobičajenih znanstvenih običaja. Zbornik ima ukupno 631 stranu, s instruktivnim predgo­vorom. Valja se nadati da će u što skorijem roku biti objavljeni i ostali svesci, čime bi se u velikoj mjeri omogućilo brže i solidnije proučavanje i obrađivanje ovog dijela novije povijesti jugoslavenskih naroda i narodnosti. P. Strčić SLAVKO KOVAČIĆ, »NAJSTARIJI IZVJEŠTAJI O STANJU MAKARSKE BI­SKUPIJE U TAJNOM VATIKANSKOM ARHIVU (1626—1658).« Izd. Nadbis­kupski arhiv Split, Split 1975, 62 str. Uvodni dio ovoga rada sadrži raspravu općenito o izvještajima o stanju biskupija što se čuvaju u Vatikanskom arhivu, zatim pregled objavljenih i ne­120

Next

/
Thumbnails
Contents