ARHIVSKI VJESNIK 24. (ZAGREB, 1981.)

Strana - 112

1939; peti od rujna 1939. do rujna 1940; šesti od listopada 1940. do travnja 1941; sedmi od travnja do studenog 1941; osmi od 29. studenog 1941. do 17. veljače 1942; deveti od 18. veljače do 8 travnja 1942. i deseti tom od 9. travnja do 3. lipnja 1942. godine. Istraživanje tekstova, pripremu za štampu, napomene, kronologiju i registre načinili su za prvi tom dr Ubavka Vujošević, za drugi Dragica Lazarević, za treći dr Pero Damjanović i Dragica Lazarević, za četvrti dr Pero Damjanović i Julijana Vrčinac, za peti ii šesti dr Pero Damjanović, za sedmi Radomir Vujošević, a za osmi, deveti i deseti tom Miso Leković. U prilozima pojedinih tomova navodi se izbor dokumenata o partijskom i sindikalnom radu Josipa Broza Tita u odgovarajućem razdoblju iz kojeg su objavljeni Brozovi tekstovi, pa to proširuje i osvjetljava ukupni njegov revolucionarni rad. Svi Brozovi radovi popraćeni su odgovarajućim bilješkama (napomenama), pa to korisniku omogućava bolje razumijevanje sadržaja građe. Nadalje, u prilogu svakog toma, pored spomenutoga, navedena je i kronologija života i revolucionarna rada Josipa Broza Tita za ono razdoblje na koje se odnose Titovi radovi u pojedinom tomu. Sasvim je sigurno da je objavljivanje prvih deset tomova »Sabranih djela« Josipa Broza Tita jedan od najvećih izdavačkih pothvata posljednjih godina u našoj zemlji; time se otvaraju ne samo nove mogućnosti za izučavanje Titova života i revolucionarnog rada nego i za sagledavanje u cjelini jugoslavenskoga komunističkog pokreta, narodnooslobodilačkog rata i narodne revolucije, te socijalističke izgradnje naše zemlje. Pri tome treba dodati da »Sabrana djela« neće biti bogata riznica samo za naše narode i narodnosti, nego u isto vrijeme i za međunarodni komunistički i radnički pokret, te uopće doprinos svim stremljenjima ka napretku i prosperitetu čovječanstva. Prvih deset tomova Titovih »Sabranih djela« kronološki i sistematski prikazuju cjelokupno, do sada poznato, stvaralaštvo Josipa Broza Tita od 1926. do 3. lipnja 1942. godine. Dakle, ukupno je objavljeno 678 Titovih radova (pisma, članci, rasprave, proglasi, uputstva, naredbe, izvještaji, pohvale, saopćenja itd.) koji su prezentirani na 3.536 stranica. Svoje radove Tito je u pojedinim fazama djelatnosti i manjim vremenskim razdobljima različito potpisivao, vrlo često inicijalima ili pseudonimom, kao npr.: B. J., T. G., T., T. T., Z. G., W., Georgijević, Metalac, Bradop, Radnik, Radnik — kožarac, Tito, Rudi, Valter, F. Valter, Fridrih Valter, Hauser, Isaković, Ivica, Livius, Oto, Otto, Peter, Timo, Titus, Stari, inž. Ivan Konstanjšek, inž. Slavko Babić, Spiridon, Dragomir, Viktor, Viktorov, V. Wik, W. Wiek, i Zagorac. Zahtijevali su to pretežno nelegalni uvjeti rada u kojima je živio dobar dio razdoblja što ga obuhvaćaju objavljeni tomovi »Sabranih djela«. Sve su knjige ilustrirane brojnim slikovnim materijalom i faksimilima dokumenata i novinskih članaka; pripremljeni su na znanstveni način i vrlo dobro popunjavaju vremenske tokove dokumenata prezentiranih u pojedinim tomovima. Budući da je obavljena tek petina sveukupnog posla na izdavanju »Sabranih djela« Josipa Broza Tita, nemam namjeru davanja nekog konačnijeg suda, već bih ovom prigodom htio samo konstatirati značenje prvih deset tomova. Građa obuhvaća razdoblje od 16 godina, i to od Titove 34. do 52. godine života i revolucionarnog rada, i ona nije samo svjedočanstvo jednog burnog i, po mnogim osobinama, specifičnog povijesnog vremena. Naime, osobito je značajno to što su svi ti objavljeni raznovrsni materijali vrlo pouzdan oslonac ne samo u istraživanju revolucionarne djelatnosti Josipa Broza Tita već su vrlo često jedini i u cjelini nezaobilazni povijesni izvor. Zbog svega toga naša javnost s nestrpljenjem očekuje pojavu novih tomova Titovih »Sabranih djela« kao snažnog izvorišta naše revolucionarne prošlosti i unutar toga Titove genijalne i ogromne djelatnosti. Mihael Sobolevski 112