ARHIVSKI VJESNIK 23. (ZAGREB, 1980.)

Strana - 7

bibliografiju«. Bilo je stoga potrebno posebno upozoriti na razloge koji su doveli do toga da se »težište akcije »Arhivskog vjesnika« stavlja na izdavanje arhivske građe«. U prvom redu naglašava se da »... dvanaest godina nakon oslobođenja nemamo još izrađenog perspektivnog plana izdavanja najvažnije i najpotrebnije arhivske građe«, da se takav plan još nije ni počeo izrađivati, a da je »Jugoslavenska akademija, kao glavni izdavač građe, gotovo potpuno obustavila štampanje historijske građe«, te da »Arhivski vjesnik« mora da stalno potiče to pitanje i da pridonosi njegovu rješavanju. Iako su danas u tom pogledu prilike nešto poboljšane, ipak stanje još ni izdaleka ne zadovoljava, te arhivi u SR Hrvatskoj imaju i dalje kao jedan od svojih osnovnih zadataka objavljivanje arhivske građe bilo u većim serijama — kao što su Zaključci Hrvatskog sabora koje izdaje Arhiv Hrvatske — bilo u »manjim zaokruženim cjelinama«, kako ih je dosad donosio »Arhivski vjesnik« u svojih XX svezaka ili, kako se danas predlaže, kao posebni odvojeni dio »Arhivskog vjesnika«, kao što su npr. »Prilozi građi za povijest 1917—1918, s osobitim osvrtom na razvoj radničkog pokreta i odjeke Oktobarske revolucije kod nas«, »Prilozi građi o ustanku mornara u Boki Kotorskoj 1.—3. februara 1918.«, »Iz korespondencije Frana Šupila«, »Prilozi građi za historiju radničkog pokreta i KPJ 1919. godine«, »Prilozi građi za historiju jugoslavenskog pitanja 1918. g.«, »Regesti dokumenata o narodnom ustanku 1941. godine (Iz fondova općih arhiva u NR Hrvatskoj)«, »Jagićeva pisma Bogišiću«, »Riječno brodarstvo na Savi, Dunavu i Tisi u prvoj polovici XIX stoljeća«, »Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1563—1574«, »Prilozi građi za historiju revolucionarnog pokreta mornara na našoj obali 1918. god.«, »Korespondencija Frana Šupila iz perioda 1891—1914«, »Neobjavljene isprave i akti XIII stoljeća iz dubrovačkog arhiva« (I, II. i III. dio), »Zapisnik sjednica 'Ilirskog družtva' mladeži grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu«, »Izbor iz arhivske građe Komunističke partije Jugoslavije i Komunističke partije Hrvatske za povijest 1941. godine u Hrvatskoj«, »Izvještaj državnog nadodvjetnika u Zagrebu od 27. VI 1925. o stanju istrage protiv Stjepana Radića«, »Nova građa o seljačkoj buni 1573« (I

—III), »Seljačke bune XV

—XVIII stoljeća«, »Prva buna Štibrenaca (1608—1610)«, »Nova građa o Jurju Dalmatincu«, »Regesti pisama generala dominikanskog reda poslanih u Hrvatsku (1392—1600)«, »Trumbićeva pisma Peru Čingriji«, »Novi dokumenti za povijest ZAVNOH-a 1943. godine«, da spomenemo neke važnije tematske cjeline (po kronologiji izlaženja). Nadalje, »... jedna od osnovnih zadaća

... časopisa« jest objavljivanje arhivističkih radova i rasprava. »Arhivski vjesnik« treba biti »u punom smislu riječi tribina' najšire diskusije o svim pitanjima arhivstva« na opću korist i dalji napredak naše arhivske službe u cjelini. Na kraju uredništvo naglašava »... da je kod nas dosada razmjerno malo potican naučni rad u oblasti arhivistike i pomoćnih historijskih nauka«, pa vidi djelatnost i korist časopisa i u tome da se taj rad potiče »osobito u redovima mlađih kadrova arhivskih radnika«. Mnogobrojnim i temeljitim radovima i raspravama stručnog i znanstvenog značaja mnogih naših arhivskih radnika, kao što su radovi Stullija, Bačića, Ribkin, Nemetha, Buturca, Beuca, Karamana, Filipovića, da spomenemo samo neka imena suradnika, »Arhivski vjesnik« je zaista pomagao u »... izgradnji naših arhiva u što savremenije i naprednije stručne ustanove ...«. 7