ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 83
novih škola, riješiti pitanje nastavnih sredstava, koji su osnovni nedostaci u našoj organizaciji rada i t.d. Sva ta vijeća moraju poslužiti među ostalim izmjenjivanju iskustava, koja su pojedinci stekli u radu. 4) Savjetovanja članova NOO-a odgovornih za prosvjetni rad bave se istim problemima kao i nastavnička vijeća, tek što se ikod njih ne održavaju stručna predavanja. Oni na svojim savjetovanjima posvećuju naročitu brigu pripremanju nastavničkih vijeća te odnosu nastavnika prema NOP-u. Naravno točke dnevnog reda i izvještaji neće uvijek obuhvatiti sve probleme koji bi se morali raspraviti. Oni su samo okosnica, ikoju moramo uvijek popuniti i onim pitanjima koja se postavljaju pred nas, a u ovim točkama nijesu predviđena. UPUTE ZA RAD OSNOVNIH ŠKOLA 1. Zadatak osnovnih škola. Osnovne škole imadu zadatak, da pruže učenicima osnovno obrazovanje i odgoj u duhu NOP-a. Ona je besplatna a traje 4 godine. 2. Školski centri. Općinski NOO u dogovoru sa mjesnim dijeli svoja sela na nekoliko školskih centara i u njihovom središtu otvara škole. Ako u tim središtima nema kuća za školske prostorije, treba sagraditi baraku, u kojoj će se moći održavati obuka. Te barake pored toga mogu služiti za održavanje kulturno-umjetničkih priredaba, analfabetskih tečajeva, sastanaka i drugo. Danas već postoje uslovi da se pristupi planskoj adaptaciji i gradnji školskih prostorija. Odbornici pojedinih mjesnih NOO-a koji potpadaju pod jedan školski centar, sačinjavaju školsko vijeće te škole d održavaju najmanje jedamput na mjesec sastanak s upraviteljem te škole. (Misli se na drugove odgovorne za prosvjetni rad). To se vijeće stara, da se što prije otvori škola, da se izvrši popis za školu dorasle djece, popis nepismenih, otvori analfabetski tečaj, osigura nastavnicima stan i hrana. 3. Učenici i nastavnici osnovnih škola. Učenici škola su sva djeca, koja su navršila 7 godina, a duševno su sposobna. Nastavnici mogu biti ona lica, koja su svršila stručne nastavničke škole ili naše kurseve te lica bez stručne spreme, no koja pokazuju volju i sposobnost da kroz kratko vrijeme usvoje onaj minimum stručnog znanja, koji je nužan za uspješan rad škole. 4. Školska godina. Školska godina traje 10 mjeseci te u normalnim prilikama počinje u rujnu a svršava u lipnju. Ako je rad bio prekidan te radi toga gradivo nije obrađeno i utvrđeno, onda se mora produžiti. U tom slučaju nova godina počinje odmah čim dovrši stara. Školska godina se dijeli u 3 tromjesečja te prema tome treba i raspodjeliti gradivo. 5. Ocjenjivanje učenika i nastavnika. Učenici se ocjenjuju na kraju svakog tromjesečja i na kraju godine. Godišnja se ocjena stvara na temelju ocjena iz tromjesečja. No ukoliko je učenik pod konac pokazao više volje i interesa za rad, te ujedno svladao sve gradivo, ta ocjena može biti i viša od prosječne. Godišnju ocjenu određujemo u 10. mjesecu rada. Kod ocjenjivanja trebamo naročito paziti, da se taj posao ne vrši birokratski i mehanički, nego da se uzme u obzir sve ono, što djeluje na uspjeh: stambene prilike, dječja zaposlenost u domu, udaljenost od škole, kvaliteta nastave, nastavna sredstva i drugo. Ocjene su slijedeće: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Neprolazna ocjena je samo ocjena nedovoljan. 83
