ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 75
U tom prelaznom dobu često se javljalo mišljenje da je škola nepotrebna, te da je pionirska organizacija može potpuno zamijeniti. Neosporna je činjenica da je pionirska organizacija postigla velikih uspjeha uvodeći djecu u narodno oslobodilački pokret. No ona ipak ne može zamijeniti školu, već i iz ovih razloga: pionirska organizacija zasnivana je na dobrovoljnoj bazi, a škola je obavezna za svu djecu. Osim toga ona nema zadatak da djeci daje opće obrazovanje, što je jedan od bitnih zadataka škola. Pionirske organizacije dopunjuju škole, one uvode djecu u aktivan život, uče ih strogoj društvenoj i radnoj disciplini, izvršenju određenih zadataka, kritici i samokritici. Pionirska organizacija u razredu bit će učitelju najbolji pomoćnik u radu. On će preko nje najlakše razvijati svjesnu disciplinu, provesti akciju za što bolje učenje, čuvanje školske svojine itd. Dakle, pionirska organizacija i škola se ne isključuju, nego naprotiv dopunjuju. Zato je zadatak pionirskih organizacija da sudjeluju u otvaranju škola, a prosvjetnih radnika da pomažu osnivanje pionirskih i omladinskih organizacija. Taj period u razvoju naše prosvjete dao je prve osnovne škole, prvu srednju školu, a održano je i nekoliko učiteljskih kurseva. Prerastanjem AVNOJ-a iz općeg partijskog tijela u vrhovno zakonodavno i izvršno predstavništvo naroda Jugoslavije, stvaranjem Nacionalnog komiteta, najvišeg izvršnog i naredbodavnog organa narodne vlasti, te konačno proglašenje Federativne Jugoslavije (koja se temelji na najpotpunijoj demokraciji, osiguravajući punu ravnopravnost naroda Jugoslavije i nacionalnu slobodu svih manjina) mi ulazimo u novu fazu razvitka našeg pokreta, u fazu izgradnje prave narodne države. Time su dani svi realni uslovi da narodi Jugoslavije ostvare istinsko narodno obrazovanje, koje će im pomoći da učvrste tekovine ustanka i obnove svoju zemlju. Zato je danas naš prvi zadatak na prosvjetnom sektoru, da se NOO-i osposobe za puno rukovodstvo u prosvjetnom radu. To će se postići osnivanjem prosvjetnih odjela pri pojedinim NOO-ima. U te odjele ulaze stručna lica — pedagozi koji će omogućiti da bi stručna strana rada bila na što većoj visini. Rukovodstvo u odjelima imaju izvršni odbori NOO-a. Ne smije se dogoditi da NOO-i prepuste sav rad takovom odjelu, te da se kao radna jedinica uopće ne staraju za prosvjetna pitanja, nego naprotiv moraju pretresati i rješavati sve probleme te tome odjelu davati smjernice i zadatke. Zajednički rad NOO-a na svim područjima, zajednička odgovornost i kontrola cjelokupnog rada, a istovremeno i davanje pune inicijative odjelu, bit će garancija uspješnom radu. U našem radu na prosvjetnom sektoru moramo se držati ovih osnovnih principa: 1. Svaki građanin naše zemlje ima pravo i dužnost obrazovanja. I bivši protunarodni režimi predviđali su obavezan polazak škole. Bile su, naravno, predviđene i kazne za one koji je nijesu htjeli polaziti. No ti zakoni nijesu predviđali ono osnovno — besplatnost školovanja. Sto znači besplatno školovanje? To znači da se svakom građaninu moraju stvoriti takovi materijalni uslovi da se on doista može obrazovati. Ne samo da škola mora biti oproštena od svih taksa, nego treba polaznicima osigurati i besplatne knjige, omogućiti odijevanje i ishranu. 75
