ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 469

Član 35. Na korištenje se, u pravilu, daju snimci arhivske građe. Izvorna arhivska građa može se izuzetno dati na korištenje ako ne postoje snimci te građe, ako nije odštampana ili ako to iziskuje znanstvena metoda rada. Arhivska građa može se koristiti i izvan arhiva, ako su poduzete potrebne mjere osiguranja od njezina oštećenja i uništenja. Član 36. Arhivska građa iz vremena do 15. svibnja 1945. u pravilu je pristupačna javnosti. Ukoliko arhivska građa sadrži podatke koji se ne bi mogli koristiti zbog mogućnosti da se povrijede javni ili osobni interesi, direktor arhiva odlučit će da li se ta građa može koristiti i u koju svrhu. Član 37. Arhivska građa nastala poslije 15. svibnja 1945. postaje pristupačna javnosti po isteku određenog vremenskog razdoblja. To razdoblje određuje organizacija udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, društveno-političke zajednice i njihovi organi, drugi državni organi, društveno-političke i druge društvene organizacije i njihovi organi u čijem je radu arhivska građa nastala, a u sporazumu s nadležnim arhivom. To vremensko razdoblje, u pravilu ne može biti duže od 30 godina. Član 38. Arhivska građa u vlasništvu građana i građanskih pravnih osoba koja depozitom, darovanjem ili kupnjom dođe u arhiv pristupačna je odmah javnosti, ako nije ugovoren rok nakon kojeg se može javno koristiti. Dok se građa nalazi kod građanskih pravnih osoba ili građana, rokovi korištenja mogu se utvrditi ugovorom između imalaca arhivske građe i nadležnog arhiva. Član 39. Potanje odredbe o granicama i načinu korištenja arhivske građe donose organi i organizacije kod kojih se nalazi arhivska građa, statutom i drugim općim aktima nakon pribavljenog mišljenja Arhivskog savjeta Hrvatske. III. ARHIVI, NJIHOV RAD I ZADACI Član 40. Na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske postoje Arhiv Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu i arhivi za područje jedne ili više općina (u daljem tekstu: regionalni arhivi). Član 41. Arhivi: — odabiru, preuzimaju, sređuju, čuvaju i proučavaju arhivsku građu te je daju na korištenje; — vrše nadzor nad čuvanjem arhivske i registraturne građe koja se nalazi izvan arhiva i određuje mjere zaštite te građe; — daju podatke, izdaju izvatke iz dokumenata i ovjerovljene prijepise dokumenta na zahtjev državnih organa, organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, građanskih pravnih osoba i pojedinaca; 469