ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 423

PRIKAZI — RECENZIJE PETO TRIJENALNO SAVJETOVANJE ICOM-ova MEĐUNARODNOG KOMITETA ZA KONZERVIRANJE Od 1. do 10. listopada 1978. godine održano je u Zagrebu u Staroj gradskoj vijećnici 5. trijenalno savjetovanje ICOM-ova Međunarodnog komiteta za konzerviranje i restauriranje pokretnih spomenika kulture. ICOM (The International Council of Museums — Međunarodni savjet za muzeje) specijalno je tijelo UNESCO-a čiji se stručni rad odvija u okviru 18 međunarodnih komiteta. Komitet za konzerviranje i restauriranje pokretnih spomenika kulture najstariji je i najbrojniji komitet. Sastoji se od 25 usko specijaliziranih grupa koje se ne bave samo problemima restauriranja! konzerviranja umjetnina već i školovanjem konzervatorskog kadra, teorijom i historijom konzerviranja, te unapređivanjem tehnologije restauriranja i konzerviranja. ICOM je nastao iz Komisije za čuvanje slika (The Committee for the Care of Paintings) osnovane 1948. godine. Godinu dana kasnije slijedi osnivanje ICOM-a, a 1950. godine osnivanje Međunarodnog instituta za konzerviranje spomenika (HC — The International Institute for the Conservation of Historic and Artistic Works). ICOM je 1951. godine osnovao Potkomitet za muzejske laboratorije koji se počeo sastajati s Komisijom za čuvanje slika svake dvije godine u razdoblju od 1955. do 1967. godine. Na Savjetovanju u Bruxellesu 1967. godine odlučeno je da se te dvije komisije ujedine u jedno tijelo, pa je tako nastao Komitet za konzerviranje. Na Drugom savjetovanju Komiteta za konzerviranje u Amsterdamu 1969. godine donijeta je odluka da se dalja savjetovanja održavaju svake treće godine. Tako je treće savjetovanje održano 1972. godine u Madridu, četvrto 1975. u Veneciji i peto 1978. u Zagrebu. Peto trijenalno savjetovanje, koje je organizirao Restauratorski zavod Hrvatske kao predstavnik zemlje domaćina, okupilo je oko 400 stručnjaka iz cijelog svijeta: 40 iz Italije, 36 iz Francuske, 33 iz SAD, 30 iz španjolske, 20 iz Engleske, 18 iz Nizozemske, 17 iz Norveške, 17 iz SR Njemačke, 13 iz Kanade, 12 iz Poljske, 12 iz Švicarske, 11 iz SSSR-a, 10 iz Danske, 10 iz Portugala, 7 iz Belgije, zatim Švedske, čehoslovačke, Australije, Japana, Brazila, Indonezije, Meksika, Kine, Indije, Argentine, Perua, Nigerije, te 60 stručnjaka iz naše zemlje. Od strane Arhiva Hrvatske Savjetovanju su prisustvovala dva radnika Laboratorija za restauraciju i konzervaciju. Rad se odvijao u okviru 25 radnih grupa čije su teme bile: zidne slike, prirodoslovne zbirke, etnografski materijal, nove metode ispitivanja umjetničkih djela, kamen, polikromna skulptura, dokumentacija, mokro drvo, referentni materijali, tekstil, premještanje slika na novu podlogu, teorija i historijat restauriranja, studije i istraživanja u podvodnoj arheologiji, briga o umjetničkim djelima u tranzitu, grafički dokumenti i iluminirani rukopisi, 423