ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 399

koju se odnose ili posebno po rednom broju. Ako su njezine osnovne funkcije kontrola, koncept knjiženja i zornost prikaza knjiženja, onda je vrijednost te dokumentacije, po mojem mišljenju, najbliža vrijednosti dokumentacije na koju se odnosi i može se jednako tretirati. b) Dnevnik je druga osnovna poslovna knjiga, koja se za razliku od glavne knjige vodi kronološki, prema datumu nastanka poslovne promjene, odnosno nesistematski s obzirom na nosioce poslovnih promjena. Kako se upisivanje u glavnu knjigu obavlja istovremenim upisivanjem i u dnevnik (kopirna metoda), dnevnik je zapravo doslovna kopija glavne knjige sastavljen drugim redosljedom (kronološki). Osnovna funkcija dnevnika je završna i globalna kontrola svih knjiženja po principu: zbroj knjiženja na lijevoj strani jednak je zbroju knjiženja na desnoj strani. Analogno glavnoj knjizi, postoje dnevnici analitičkog i dnevnici financijskog knjigovodstva, kao i jedinstveni dnevnici, ako se radi o knjigovodstvu manjeg obujma. Zakon o knjigovodstvu, osim navedenih, u poslovne knjige taksativno uvrštava knjigu blagajne i knjigu osnovnih sredstava. c) Knjiga blagajne predočuje osnovnu evidenciju o gotovinskom prometu. Vođena strogo kronološki po principu »ulaz«

—»izlaz« i obuhvaća praćenje svih instrumenata plaćanja u gotovinskom prometu (čekovi, uplatnice)

3

. Međutim, postoji bitna razlika između osnovnih poslovnih knjiga, u kojima je postupak knjiženja dovršen i knjige blagajne koja po svojoj funkciji sadržava dokumentaciju na osnovi koje se knjiženja vrše. Drugim riječima, blagajnički promet koji je evidentiran u knjizi blagajne treba tek proknjižiti (preko naloga za knjiženje) u glavnoj knjizi, odnosno dnevniku. d) Knjiga osnovnih sredstava, koja se vodi uglavnom u slobodnim listovima (karticama), sadržava pojedinačnu evidenciju osnovnih sredstava. U njoj se, na osnovi nabavne cijene preko redovnog ili izvanrednog otpisa (amortizacije), može utvrditi trenutna i pojedinačna (knjigovodstvena) vrijednost svakog dijela osnovnih sredstava. Za razliku od osnovnih poslovnih knjiga, njezina je funkcija pretežno evidencijskog karaktera i predstavlja svojevrsnu analitiku glavne knjige za njezin dio (klasa »0«) koji se odnosi na osnovna sredstva. Analogno knjizi osnovnih sredstava većina korisnika društvenih sredstava vodi i knjigu sitnog inventara. 2) DOKUMENTACIJA NA OSNOVI KOJE SE VRŠE KNJIŽENJA. Postupak knjiženja poslovnih promjena, koji se kreće po osnovnoj relaciji dokumenat na osnovi kojega se knjiženje vrši — temeljnica — knjiženje u glavnoj knjizi odnosno dnevniku, započinje kontiranjem (razvrstavanje po pojedinim računima) dokumentacije na osnovi koje se provode knjiženja. Ta dokumentacija, koja je uz pomoćnu knjigovodstvenu dokumentaciju masovno zastupljena u svakoj »privrednoj registraturi«, predstavlja dokaznu osnovu za knjiženja koja su izvršena. Prema nosiocima poslovnih promjena dijeli se na ove osnovne serije: kupci, dobavljači, žiro-račun i blagajna, 3 »Službeni list SFRJ«, br. 58/76. 399