ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 357

PODJELA ZADARSKIH »ARHIVA« IZMEĐU ITALIJE I KRALJEVINE SHS (1924—1926)** Šime Peričić I. Podjela spisa zadarskih »arhiva« između Kraljevine SHS i Italije nakon priključivanja Zadra i Lastova Italiji bila je za našu znanost itekako zanimljiv i važan čin. Tom problemu dosad nije poklanjana odgovarajuća pažnja i zanimanje. Istina, o današnjem Historijskom arhivu u posljednje je vrijeme pisano relativno mnogo. U svojim člancima tek je Ivan Grgić postavio ovaj problem,

1 dok ga je Dinko Foretić samo uzgredno spomenuo.

2 To je zapravo bilo samo nagovještaj ovog problema našoj javnosti, a nikako njegov cjelokupni prikaz. Upravo zbog toga smo nakanili kazati riječ-dvije o postupku podjele nekih zadarskih »arhiva« (ne radi se samo o spisima Historijskog arhiva!) koji je obavila mješovita jugoslavensko-talijanska komisija u dvije etape, 1924. i 1926. godine. Donedavno to nije bilo moguće uraditi jer su u Historijskom arhivu bila sačuvana samo četiri omanja svežnja spisa talijanske delegacije u spomenutoj komisiji, što je tek neznatni dio njezine ukupne korespondencije. Pred nekoliko godina je Historijski arhiv u Zadru od dr. Bože Dulibića iz Šibenika dobio na poklon šest svežnjeva korespondencije naše, jugoslavenske delegacije, kojoj je stalnim predsjednikom bio njegov otac dr. Ante Dulibić.

3 ** Ovo je nešto prerađena radnja za arhivistički stručni ispit predana Komisiji 1969. godine. Naknadno smo pregledali Nagyjevu ostavštinu u Arhivu Hrvatske u Zagrebu, ali pri tom nismo pronašli ništa što bi nam pomoglo osvijetliti ovaj problem. Jamačno neku građu o ovome posjeduju diplomatski arhiv SSIP-a u Beogradu, talijanski diplomatski arhiv ili ostavština talijanskog senatora Salate, ali to nismo bili u prilici istražiti. Zato smo radnju izradili isključivo na temelju dokumentacije Historijskog arhiva u Zadru, pa je treba smatrati samo prilogom ovom pitanju. » Zadarski arhiv između dva rata, Glas Zadra, br. 43. od 26. I. 1952. i Historijski arhiv u Zadru, Zadar — zbornik, Zagreb 1964. — Međunarodni ugovori služe se terminom »arhiv« za oznaku arhivske ustanove, arhivskog fonda ili zbirke, odnosno régistrature. Zato smo taj termin označili u navodnicima kad on ne podrazumijeva arhivsku ustanovu, kako ne bi bilo terminološke zbrke. 2 Kratak historijat i opći inventar Državnog arhiva u Zadru, Arhivist, br. 1, dodatak III, Beograd 1955. 3 Tu građu ćemo unaprijed nazivati korespondencija D, a onu talijanske delegacije korespondencija T. 357