ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 332
ti izvršavanje njihovih obaveza u vezi s tom građom. Radi toga je potrebno pokloniti punu pažnju oživotvorenju i praktičnom ostvarenju i tih zakonskih odredaba. Prilika je sada da se samoupravnim općim aktom imalaca građe regulira dosta pojedinosti i odnosa koji nisu regulirani (ili se ne reguliraju) propisima, te da se urede ona pitanja koja su specifična za uvjete i mogućnosti imaoca i za njegovu građu. Posebnim listama registraturne građe olakšat će se rad na odabiranju i izlučivanju i smanjit će se dileme pri vrednovanju građe. O listama registraturne građe s rokovima čuvanja, o njihovoj potrebi, važnosti i izradi već se dosta kod nas govorilo, raspravljalo i pisalo. Bilo je pri tomu različitih mišljenja i stavova, pa i očekivanja da će listama biti riješena u svim slučajevima sva pitanja vrednovanja, odabiranja i izlučivanja građe. Neće biti suvišno da se ukratko osvrnemo na rad u vezi s listama u prošlosti, te da pokušamo odgovoriti na pitanja: što su liste, komu su potrebne i za koga se izrađuju, što možemo od njih očekivati i kako organizirati njihovu izradu. U Uputstvu o sakupljanju, čuvanju i povremenom škartiranju arhivskog materijala donesenom od Savezne vlade 1952. godine, koje je Uputstvo bilo prvi ovakav propis kod nas, nabrojena je u dvadeset dvije točke građa koja se može uništiti. To je bila prva naša lista građe, kojom smo se služili i pomagali kod odabiranja i izlučivanja. Krajem pedesetih godina bio je izrađen nacrt novog arhivskog (saveznog) zakona i nacrt novoga uputstva za odabiranje i izlučivanje građe. Uz nacrt uputstva bio je načinjen, kao dio uputstva, nacrt opće liste građe s naznakom rokova u kojima se građa može uništiti. Ti propisi nisu bili doneseni. U Načelima o jedinstvenom odabiranju i izlučivanju registraturne građe donesenim od bivšeg Arhivskog savjeta Jugoslavije 1968. godine predviđeno je da će se odabiranje i izlučivanje vršiti prema listama građe s rokovima čuvanja. Vidi se, dakle, da ideja i pokušaji izrade lista nisu kod nas novog datuma. Na savjetovanju Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije održanom na Plitvicama 1966. godine, bio je na dnevnom redu prijedlog da se na svemu području Jugoslavije pristupi izradi posebnih lista registraturne građe s rokovima čuvanja. U diskusiji su iznesena neka inozemna iskustva na tomu poslu i dani su neki prijedlozi i sugestije za rad. Rečeno je, pored ostaloga, da arhivska djelatnost ne može sama svojim snagama izraditi liste, pa je prethodno potrebno utvrditi mjesto i zadatke imalaca građe kod izrade lista i propisima ih obvezati na suradnju, jer se bez toga ne može sa sigurnošću i svuda računati na njihovu dobrovoljnu suradnju i pomoć. Dalje je predloženo da treba utvrditi vrijednost svakoga imaoca obzirom na njegovu građu, što zavisi o njegovom mjestu i funkciji u upravi, privredi, kulturi i uopće u životu društva. Kada se utvrdi kod kojih je imalaca (odnosno tvoraca) građa pretežno ili djelomično arhivska, započeti kod njih izradom lista, a izostaviti mnoštvo onih u čijoj građi nema buduće arhivske građe, pa ni potrebe za listama. Nakon te diskusije na savjetovanju je zaključeno da se izrađivanje lista odgađa, dok se ne prouče svi aspekti ove akcije i utvrde metode rada. 332
