ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 324

groša, jer je dubrovačkoj općini prodao 659 stara žita i 260 i po stara ječma u ime rečenog trgovačkog društva, kako je /to bilo ugovoreno javno sklopljenim ugovorom kod dubrovačkog notara Pona de Stamberta 2. svibnja 1320. U namiri se spominje trgovačko društvo Acciaiuoli (ovdje u nešto iskrivljenoj inačici Acciarali) iz Firenze. Dubrovčani su često nabavljali žitarice služeći se uslugama tadašnjih renomiranih trgovačkih društava, kompanija. Osim društva Acciaiuoli iz Firenze spominju se u to, i oko tog doba, i druga firentska društva: Peruzzi, Bardi, Buonacursi. Njihova djelatnost je u Dubrovniku poznata i istražena.

3 Dok. br. 2 od 15. listopada 1320. Jakobel, sin pok. majstora Dionizija iz Barula u svoje ime i kao prokurator Matej a Sorelle, zvanog Fiucije i Franka, sina notara Vilima iz Barula, obećaj e prodati dubrovačkoj općini 500 salma dobre i nove pšenice po cijeni 13 groša za star dubrovačke mjere. Novac će primiti najkasnije 4 mjeseca pošto doveze teret u Dubrovnik. Dok. br. 3 od 3. rujna 1333. Nerije Balducii, član trgovačkog društva Bonacursi iz Firenze, a koji boravi u Barulu, oponumoćuje Fortebracija Charmontensisa da naplati od dubrovačke općine njoj prodanih 500 salma pšenice po cijeni 13 groša po staru, što iznosi 1.418 perpera i jedan groš, i to prema ugovoru sklopljenom 10. lipnja 1333. u Dubrovniku. Prema podacima iz dubrovačke notarske knjige Diversa cancellariae, sv. 10 fol. 20. i fol. 89. dubrovački općinski službenici za žito (massarii) izjavili su 6. svibnja 1333. da su primili od Fortebracija Charmontensisa, zastupnika Nerija Balducija i stavili u skladište 790 stara pšenice, kao dio od dogovorene količine od 500 salma, a 25. svibnja iste godine ostatak, tj. 519 stara. Tad su se masariji obvezali da će robu isplatiti kroz 4 mjeseca.

4 Dana 5. listopada 1333. Fortebracije, kao prokurator Nerija Balducija, člana društva Bonacursorum iz Firenze, izjavljuje da su mu općinski masariji isplatili dio 600 perpera od dužne svote 1.418 perpera i 1 groš za isporučenih 500 salma pšenice. Tijekom listopada i studenog iste godine isplaćena mu je čitava svota do kraja. Iz podataka, koji su se sačuvali u vezi s tom kupovinom 500 salma pšenice, može se izračunati koliko je težila dubrovačka salma žita. U Dubrovniku je star težio 68,84 kg,

5 a uborak, kopel 11,47 kg. Star je zapravo težio 6 kopela. Dubrovački massarii uskladištili su 500 salma 3 M. Popović-Radenković, Le relazioni commerciali fra Dubrovnik (Ragusa) e la Puglia nel periodo Angioino (1266—1442) I. Archivio storico per Provincie Napoletane XXXVII, 1957, 182—188. — B. K r e k i ć, Four Florentine Commercial Companies in Dubrovnik (Ragusa) in the First Half of the Fourteenth Century. The Medieval City, Yale University 1977 , 25—41. — Dinić-Knežević, Trgovina žitom ... 86. — Hrabak, Izvoz žitarica iz Osmanlijskog Carstva . . . 417. 4 Čitav dokument glasi: »Die Jouis sexto madii (1333). Theodorus de Bodaça, Junius de Georgio et Theodorus de Petrana, massarii communis super frumento communis nomine et uice communis Ragusii contenti et confessi fuerunt eis assignata et mensurata esse a Fortebracio Charmontesi, actorem et negociorum gestorem Nerii Balducii, socii de societate Bonaccursorum de Florentia, Barulo commorantis, staria septingenta nonaginta de summa salmarum VC frumenti venditarum per ipsum Fortebraccium nomine dicte societatis communi et hominibus Ragusii, ad rationem grossorum XIII pro quolibet stario ad mensuram Ragusii soluendorum a die assignations ad 111

1 menses. Item receperunt similiter modo starios VC XVIIII, die XXV madii« — Diversa Cancelariae 10, 20. 5

S. Ćirković, Mere u srednjovekovnoi srpskoj državi, u knjizi »Mere na tlu Srbije kroz vekove«, Beograd 1974, 41—64. — Ima i drugih mišljenja. Npr. da dubrovački star teži 64,5 do 71,5 kg, a kopel 10,74 do 11,9 kg. 324