ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 123

ŠIBENSKI ONOMASTIKON NAKON KUGE OD 1649. GODINE Ante Šupuk U arhivu Gradskog župnog ureda sv. Jakova u Šibeniku, pored matrikula raznih bratovština, originala i kopija raznih ugovora i drugih isprava i spisa, čuva se 17 matica rođenih, 19 matica umrlih i 10 matica vjenčanih, i uz to nekoliko anagrafa iz XIX. stoljeća. Iz tog župnog ureda u Historijskom arhivu u Zadru nalaze se samo dvije knjige, i to matica rođenih od 1837. do 1844. (inv. br. 1285) i matica rođenih od 1844. do 1856. (inv. br. 1286).

1 Najstarija matica Gradske župe pripada kraju XVI. stoljeća. To je Liber baptizatorum I »a die 27 Mensis Martii anni 1581 usque ad 23 Aprilis 1590«. Od matica vjenčanih prva knjiga nije sačuvana, a druga tzv. Liber matrimoniorum donosi upise od 1607. do 1647. godine. Od matičnih knjiga umrlih najstariji je Liber mortuorum I. od 1615. do 1626. godine.

2 To su najstarije sačuvane matične knjige ne samo s područja grada Šibenika nego ujedno i najstarije s područja općine Šibenik, jer najstarije sačuvane matice Doca i Varoša pripadaju kraju XVII. stoljeća,

3 a samo neke s područja općine i prvoj polovici XVII. stoljeća.

4 Od svih sačuvanih šibenskih matica najstarija je i najvrednija matica rođenih Liber baptizatorum I, s upisima od 1581. do 1590. godine. Ta je matica ne samo bogata riznica starih šibenskih prezimena nego je ujedno značajno vrelo mnogih podataka o Šibenčanima i njihovu podrijetlu, a posebno je važna zbog bilježenja mnogih zanimanja i titula stanovnika, pokazujući time strukturu staleža, upravne vlasti i službi u starom Šibeniku.

5 1 Strgačić dr. Ante, Inventar fonda matičnih knjiga Državnog arhiva u Zadru, Arhivski vjesnik II, Zagreb 1959, str. 527. 2 Najstarija matična knjiga u Mandalini od 1544. godine stradala je u ratnim godinama 1941-1945 (v. Vladislav Cvitanović, Matice u Dalmaciji iz XVI. stoljeća, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. II, Zagreb 1955, str. 81). 3 Strgačić, ib., str. 527, 528. Varoške su matične knjige vođene od 1624. godine, ali te najstarije, kako bilježi don Krste Stošić, nisu sačuvane, nego tek one od kraja XVII. stoljeća (v. K. Stošić, Varoška župa u Šibeniku, Šibenik 1932, str. 7). Međutim, nedavno sam tu najstariju varošku maticu našao u arhivu župe Varoš, i to pod debelim slojem prašine. U župi Dolac matice se vode od 1686. godine (v. Status personalis et localis Dioecesis Sibenicensis, Sibenici 1928, str. 30). 4 Strgačić, ib., str. 518 (Primošten RVM k 910). U župnom uredu u Murteru čuva se matica krštenih od 1640. do 1707, pisana bosančicom i glagoljicom, a u Tijesnu matica vjenčanih i krštenih od 1610. godine s ponešto upisa na hrvatskom jeziku d glagoljicom. 5 Prijepis te matice s upisima u skraćenoj verziji nalazi se u Muzeju grada Šibenika, a registar prezimena u Sabirnom centru HAZd u Šibeniku. 123