ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 113

V. ŠTA SE UOPĆE NAMJERAVA U POLJOPRIVREDI UČINITI DO IDUĆEG IZVJEŠTAJA Osim napred navedenog trebati će nabaviti što više kosa za košnju livada i žitarica. Nadalje ispitati u kojim mjestima postoji nedostatak radne snage za poslove kod okapanja i žetve kako bi se na vrijeme u ista mjesta mogla uputiti pomoć u radnoj snazi (radne čete, bataljoni). Napuštena zemljišta koja se ne uspiju zasijati ovog proljeća nastojati će se kasnije zasijati heljdom, prosom i lupinom te postrmom repom. U koliko nam ne uspije sakupiti dovoljne količine tog sjemena preorat će se napuštene oranice i ostaviti na ugaru za sjetvu ozimih žitarica. Izraditi će se upute za organizaciju prerade voća i proizvodnju sirupa od šećerne repe i to najviše da se radi kod seljačkih domaćinstava. Ustanove i vojska da u tom pogledu također prednjače. Propagirati i kod vojnih i civilnih ustanova zasaditi što više povrtljarskih kultura: kupusa, graha i postrne repe. VI. STANJE STOČARSTVA 1. — Konji. Na oslobođenom teritoriju imade približno ,12.000 konjskih sprega. Konji su najviše srednji teški križanci hladnokrvnog konja s lipicancem i noniusom. U kotarevima Požega, Brod, Đakovo prevladavaju laki konji ponajviše lipicanci. Sa rasplodnim pastusima bilo je ovo područje prije rata dovoljno snabdjeveno. Danas imade tih pastuha mnogo manje budući da su mnogi oduzeti sa strane okupatora a nešto i sa strane naše vojske. Stoga se za rasplod po selima danas upotrebljavaju manje vrijedni pastusi seljačkog uzgoja. Isto tako upotrebljuju se još vrlo mladi i ne dorasli pastusi. Bolji rasplodni materijal pastuharne u Kutjevu dijelom je opljačkan od okupatora a dijelom uništen prilikom neprijateljskih ofanziva. Još nešto boljih rasplodnjaka nalazi se na držanju kod seljaka poluoslobođenog i neoslobođenog područja. Sada pastuharna raspolaže sa 15 vrlo slabih pastuha. Upravitelj pastuharne (Wolf) otišao je u Zagreb navodno da ne bude iseljen zajedno sa Nijemcima iz Kule. Pristav Antun Vuković mobiliziran je od strane naše vojske i predan u civilnu službu. Sa strane Oblasnog NOO-a povjerena mu je uprava ergele time da zakupi oko 600 kj napuštenog zemljišta sela Kula i Poreč i posije sa zobi za potrebe ergele. Nadalje se isti izjavio spremnim da iz iseljenog sela Kule doveze u pastuharnu potrebnu količinu krme te da uredi oporavilište za konje upropaštene od vojske te da Oblasnom NOO-u dostavi evidenciju pastuha u privatnoj njezi. Međutim isti je nakon nekog vremena bez ikakvog obavještenja otputovao u Zagreb i do danas se nije vratio. Ergelom sada upravlja nad vodnik Prijatel pod kontrolom okružnog agronoma okruga brodskog. Procjenjuje se da je za vrijeme rata uništeno na oslobođenom i neoslobođenom teritoriju oko 25% konjskih grla. Budući da je prije rata bilo u cijeloj Slavoniji 128.590 grla od čega se procjenjuje da je uništeno oko 34.148 grla to bi sada preostalo ukupno 94.452 grla. Goveda se najviše uzgajaju za rad sposobni križanci simentalca sa domaćim govedom. Na okrugu psunjskom imade nešto pincgavaca a na okrugu 8 Arhivski vjesnik 113