ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 106
1 Vidi »ZAVNOH — Zbornik dokumenata 1943«, IHPRH, Zgb 1964, dokument br. 83 str. 240—246. 2 Vidi »ZAVNOH — Zbornik dokumenata 1944«, IHPRH, Zgb 1970, dokument br. 32 str. s Nalazi se u arhivu IHRPH, Zgb, ZAVNOH — 1944. AH, Zgb, ZAVNOH, br. 1260-Z/44 Kopija bez parafa, pisana pisaćim strojem, latinicom 26. [1944, ožujak] IZVJEŠTAJ O STANJU POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU OBLASTI SLAVONIJE Prema priloženoj karti 1 oblasti Slavonije vidljivo je, da mi do danas kontroliramo samo planinski dio Slavonije, tj. teren i sela u planinskim masivima i na obroncima slavonskog gorja. Radi slabih terenskih i u opće prirodnih preduvjeta poljoprivreda je i prije rata u tim krajevima bila znatno zaostala iza poljoprivrede slavonskih ravnica. Rat, koji je donio iseljavanje, pokolje, protjerivanje u logore, palež, rušenje i svakovrsne pljačke ovih sela znatno je dezorganizirao seljačka gospodarstva i poljoprivredu ovih krajeva. Pitanju obradbe sve raspoložive zemlje posvećena je najveća pažnja. Svi politički rukovodioci kao i članovi gospodarskih komisija postavili su to kao najvažnije pitanje. Održani su brojni masovni sastanci s narodom te je usprkos brojnih teškoća uspjelo da narod obradi svu svoju zemlju, te da još povrh toga uzme u zakup oko 10.000 kj. napuštenih zemljišta. Kod organizacije obradbe napuštenih zemljišta korišteno je iskustvo iz prošle godine te se je nastojalo što više ove zemlje izdati u zakup ili napolicu odnosno kako je to u pojedinom kraju uobičajeno. Prošlog proljeća obradba napuštenih zemljišta vršena je tek mjestimično a općenito sa zakašnjenjem radi proljetne neprijateljske ofenzive. Ove godine postavljena je organizacija detaljno još tokom zime i proljeća. Izrađeni su detaljni planovi koja sela i koliko sprega će dati za obradbu napuštenih zemljišta i pomoć postradalim selima, tako da su članovi NOO-a i GOSKOM-a u danom momentu imali točno određen zadatak, te su uz potrebnu elastičnost znali točno što im je raditi. Napuštenih zemljišta bilo je većih površina prošle godine samo na Bilo Gori (grubišnopoljski kotar) i na diljskom okrugu, (đakovački kotar). U ostalim kotarevima bile su napuštene tek manje površine koje su lako bile izdane u zakup budući da postoji prenaseljenost pučanstva (na 1 kj. obradive zemlje) tako da je sva napuštena zemlja bila izdana u zakup i napolicu. Općenito ako uzmemo u obzir gustoću pučanstva obzirom na obradivu površinu, onda moramo konstatirati da su brdski krajevi tj. oslobođeni teritorij bili gušće naseljeni od sela slavonskih ravnica. Radi toga obradba napuštenih zemljišta postao je vrlo težak problem tek ovog proljeća radi bijega većeg broja banditskih familija te prisilnog iseljavanja Njemaca i Hrvata po njihovim organizacijama iz graničnih sela našeg područja. Time su se napuštene oranice povećale za još jedamput toliku površinu koliko je bila u jesen. U jesen bilo je na području oblasti Slavonije 22.627 kj. napuštenih oranica a sada imade ukupno oko 44.324 kj. Ta se površina i nadalje skoro danomice povećava. Obradba ovih zemljišta radi blizine uporišta vrlo je otešćana. 106
