ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)
Strana - 62
sovnog pomora. Naročita opasnost prijeti nam od zaraznih bolesti tj. od onih bolesti koje se mogu prenijeti od bolesne na zdravu osobu (pjegavac, trbušni tifus, grip itd.). Zaraze tih bolesti mogu se razbuktati za vrijeme rata, a zbog iscrpljenosti i iznurenosti koju rat donosi, i poslije svršetka rata. Pojava takvih bolesti u sadašnjem trenutku mogla bi ne samo da donese velike štete našoj zemlji nego da i dovede u pitanje sve dosad postignute rezultate u našoj narodno — oslobodilačkoj borbi. Šta treba da učinimo da se od te opasnosti sačuvamo? Mi u našoj pozadini nemamo zdravstvenih organa preko kojih bismo mogli sprovoditi potrebne mjere da se od pomenute opasnosti sačuvamo i da učinimo ono što je u sadašnjim prilikama moguće učiniti u pogledu podizanja narodnog zdravlja i razvijanja higijenske svijesti kod najširih narodnih slojeva. Pošto takvih oragna nemamo, znači da moramo stvoriti organe koji bi ih, bar u nekoliko, mogli zamijeniti. Stoga je riješeno da se pri svakom narodno — oslobodilačkom odboru (seoskom, opštinskom, sreskom) osnuju ZDRAVSTVENE SEKCIJE, kao pomoćni organi za rad na zdravstvenom polju. Ali to još nije dovoljno. Da bi neki rad, pa i rad na zdravstvenom polju, donio uspjeha, on mora biti organizovan. Prije svega, zdravstvene sekcije treba da imaju program rada koji je izvodljiv u sadašnjim prilikama. Zatim, one treba da za rad na zdrastvenom podizanju naroda zainteresiraju široke narodne mase i da se u svom radu oslone na sve antifaštističke organizacije (omladinske organizacije, Antifašistički front žena). U tom cilju treba da održavaju sastanke, skupove, konferencije, zborove i uopšte da u tu svrhu iskoriste svaku pogodnu priliku (sijela, prela, itd.). U današnjim prilikama kad je veliki broj muškaraca zauzet boračkim dužnostima, najveći dio zdravstvenog kao i ostalog pozadinskog rada treba da preduzmu žene i djevojke. One će se na taj način dostojno odužiti narodnooslobodilačkoj borbi. Cio narod treba uvesti u aktivnu saradnju na čuvanju i podizanju narodnog zdravlja, jer će takav rad donijeti vidne rezultate samo onda ako u njemu budu učestvovale i široke narodne mase. To treba naročito istaknuti u sadašnjim trenucima. Kao što narod treba uvesti u aktivnu saradnju na djelu narodno — oslobodilačke borbe, isto ga tako treba uvesti u saradnju i na zdrastvenom polju, jer je takav rad nerazdvojno povezan sa narodno — oslobodilačkom borbom. U koliko taj rad bude bolje organizovan, u toliko će i borba biti lakša i uspješnija. Najzad, članovi zdravstvenih sekcija ne smiju nikad da zaborave da su oni ne samo zdravstveni nego i politički radnici. Oni će postazavati postavljene zadatke prvenstveno svojim primjerom, propagandom, ubjeđivanjem narodnih masa u korisnost takvog rada. Kazne za neispunjavanje propisa treba svesti na najmanju mjeru, po mogućnosti isključiti, a ne, bez ikakvog prethodnog ubjeđivanja, izdati niz naredbi i cio rad pretvoriti u izricanje kazni zbog neispunjavanja tih naredbi. U koliko se bude morala izreci neka kazna, ona treba da bude plod iskrenog i dubokog sveopšteg ubjeđivanja da je neophodno potrebna i zaslužena. CILJEVI ZDRAVSTVENIH SEKCIJA, NAČIN NJIHOVA IZBORA I NJIHOVA ORGANIZACIJA Zdravstvene sekcije su središta higijensko —prosvjetnog i ostalog zdravstvenog rada na svom području, ali to nisu neke zasebne vijesti, nezavisne od narodno — oslobodilačkih odbora, već samo pomoćni organi narodno —oslobo62
