ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 370

XI SASTANAK MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA CRKVENIH ARHIVISTA U RIMU 3—6. XI. 1976. Održan je u kongresnoj dvorani Papinskog sveučilišta Gregorijane. Prisustvovalo je stotinjak arhivista i crkvenoarhivskih i srodnih struka radnika iz Vatikana, Italije, Francuske, Španjolske, Poljske, Austrije, Njemačke, Mađarske, Jugoslavije (potpisani i Ivan Grah), Kanade i nekih drugih zemalja. Predmet ovog arhivstičkog sastanka bio je »stanje i problemi župskih arhiva«. U prošlosti je zanimanje za župske arhive bilo relativno slabo, dok je _u posljednje vrijeme znanstvenih radnika koji se — osim za Vatikanski i biskupijske — interesiraju za župske arhive, kao i broj njihov u znatnom porastu. Napušta se mišljenje koje je smatralo da oni ne mogu biti od većeg značenja, barem za opću povijest. Dok su nam centralni rimski i biskupijski arhivi sačuvali građu koja se dosada pretežno proučavala za objašnjenje određenih područja, kao npr. vatikanski dokumenti o povijesti Južnih Slavena koje je u redakciji Augustina Theinera Jugoslavenska akademija na poticaj i troškom J.J. Strossmayera izdala kao prva svoja izdanja, ili npr. od redovničkih znameniti rukopis Serafina Crijevića »Bibliotheca ragusina« — povijest dubrovačke književnosti koju Akademija upravo izdaje (po rukopisu u biblioteci dubrovačkog dominikanskog samostana priredio Stjepan Krasić), zatim povijest naših katedrala (zagrebačke) i svjetovne i crkvene umjetnosti itd., dotle posljednjih desetljeća susrećemo sve jaci interes evropskih i hrvatskih povjesničara usredotočen na proučavanje pitanja povijesne demografije (razvoja pučanstva), kao npr. radovi Pavičića o Lici i Slavoniji. Katica i Zelić

—Bučanove o Dučanstvu Splitske i Makarske biskunije. Buturca o Požeškoj kotlini. Brajkovića o Kotoru. Borovica o Lici, Mikiča o Brseću itd. — najvećim dijelom na temelju podataka župskih arhiva, često sažetih kroz izvještaje biskupa o pastirskom posjetu biskupije ili vizitatora Propagande, manjim dijelom na temelju urbara-rešistra (ovih sačuvanih u arhivskim fondovima njihovih nekadanjih feudalnih jurisdicenata). Arhiv Slovonije izdao je nedavno u iste svrhe potpuni inventar katoličkih i evangeličkih župskih matica Slovenije. Radojica Barbalić je na temelju župskih arhiva 1971. god dao lijepi uzorak opisa života i temeljnih problema pomoraca riječke regije, Branko Fučić se njima služi za pripremu izdanja Zbornika hrvatskih glagoljskih natnisa. dok je svećenik

—jubilarac Msgr. Dr. Ivan Dukir napisao povijest župe Šestine, a više drugih autora povijest svojih. Nekoliko je doktorskih dizertacija nanisano na temelju građe žunskih arhiva, objavljene u stotinjak godišta zagrebačkog »Katoličkog lista«. Slična će građa biti dragocjena za analizu života našeg radnog čovjeka od vremena bratovština do suvremenog proučavani a društvenog života metlama moderne sociologije i statistike, hunski bilteni Trogira. Hvara. Poljica, Slunia itd. donose redovito rubriku »Listajući stare matice« ili »ZuDski anagraf« ili siičn« iz određenih godina ili decenüa Prošlih stoljeća. Koliko li je to i zanimljivo i poučno i znanstveno napredno, ne treba trošiti riječi. U radu i stvaranju zaključaka sastanka sudjelovao je veliki broj arhivista i znanstvenih radnika srodnih struka svih prisutnih narodnosti. M. Del Piazzo govorio je o problemima opće arhivistike, a F. Pusceddu je referirao o aktuelnim problemima arhivistike o kojima se raspravljalo na VIII. međunarodnom arhivističkom kongresu u Washingtonu. Prikaz stanja i problema župskih arhiva u svojim zemljama — uz desetak referata iz Italije — dali su Španjolac Fernandez Catôn, Francuz Charles Molette, i Austrijanac Li vio Chudoba; o stanju naših crkvenih arhiva trebao je referirati Mefod Hrg, koji je obolio. Teme ostalih referata: A. Palestra o nedavnom uređivanju župskih arhiva Milanske dijeceze, G. Raspini o župskim arhivima Toskane, A. Hlibato o 370