ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)
Strana - 254
Ako se u novu zgradu smjeste sve četiri ustanove tj. Arhiv Hrvatske u Zagrebu, Historijski arhiv u Zagrebu, Arhivsko odjeljenje Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu, te Arhiv JAZU, za što će trebati u predviđeno vrijeme dovršenja zgrade 1985. god. oko 30.000 d.m.p., ostat će prema tome neznatni rezervni prostor. 17 Bit će stoga neophodno, da se navedeni kapacitet spremišta poveća sa još barem 20.000 d.m.p. rezerve, za oko 20 godina. 18 Volumen spremišnog kompleksa bio bi dakako daleko bolje iskorišten ako bi se umjesto fiksnih polica postavile u čitavu njegovu obimu isključivo klizne police, čime bi se dobilo 80% korisnog prostora više. 19 To rješenje zahtjeva, da se svi katovi spremišta izgrade tako, da mogu podnijeti povećano opterećenje s kliznim policama. To je vrlo skupo, ali u krajnjoj liniji ipak jeftinije rješenje kada se pri usporedbi uzmu u obzir ne samo troškovi izgradnje i uređenja spremišta s fiksnim policama, nego i horendno visoki troškovi otkupa i »uređenja zemljišta« za nove dodatne depoe koji bi se sukcesivno priključivali glavnoj arhivskoj zgradi. 20 Pokretanje kliznih polica električnom strujom, no, po potrebi, i ručno (u grupama do 7 m). Metalni ormari i police za smještaj filmskog fonda SRH. Filmovi u koloru bili bi smješteni u specijalni depo. 21 U svim policama pomični pretinci. Metalni ormari za smještaj kartografske i slične građe. Isto tako i za mikrofilmove. Klima —uređaj za: grijanje, hlađenje, sušenje i ovlaživanje zraka. 22 Vlastiti agregat za napajanje strujom, u slučaju izvanrednih potreba. U spremišnom kompleksu ne preporučuju se vodovi za vodu, a podove treba pokriti materijalom otpornim na vatru, no koji se lako čisti. B. Kompleks radnih i ostalih prostorija. Ukupno predviđena brutto građevna površina za ovaj kompleks iznosi 7.480 m 2 Njen pregled, po funkcionalnim grupama, izgleda kako slijedi: 1. Stručna i naučna obrada arhivske građe. Radne prostorije za oko 80 stručnih radnika koji vrše arhivističku obradu građe 23 tj.: sređivanje, inventariziranje; izradu znanstveno —informativnih pomagala po načelima moderne informatike; studijsko —analitičke poslove u oblasti arhivistike, pomoćnih povijesnih znanosti, povijesti institucija i informatike; izradu pismenih informacija korisnicima arhivske građe; kompletiranje arhivskih fondova i zbirki; pripremu stručnih i znanstvenih publikacija; organizaciju instruktaže, seminara, tečajeva i si.; pripremu izložbi; evidenciju arhivske građe koja se nalazi izvan arhiva. Nadalje: obradu problematike i vođenje poslova vanjske službe, oko nadzora nad registraturnom građom izvan arhiva. Konačno, posudbu arhivske građe organima uprave i sudstva, te izdavanje potvrda i prijepisa iz arhivskih dokumenata. Kod prostornog rješavanja poželjno je, da se vanjska služba te izdavanje potvrda i prijepisa, i posudba arhivske građe organima uprave i sudstva, da se ta djelatnost grupira uz upravni trakt arhivske ustanove. 24 254